Deklarasaun Konjunta Kona-ba Vizita Ofisiál Primeiru-Ministru Malázia nian mai Timor-Leste

Primeiru-Ministru

IX Governu Konstitusionál
……………………………………………………………………………………………………………..

DEKLARASAUN KONJUNTA

KONA-BA VIZITA OFISIÁL HUSI PRIMEIRU-MINISTRU MALÁSIA NIAN

IHA REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE

LORON 23 NO 24 FULAN-SETEMBRU TINAN 2025

  1. Exelentísimu Señór Dato’ Seri Anwar Ibrahim, Primeiru-Ministru Malázia nian, hala’o vizita ofisiál mai Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha loron 23 no 24 Setembru 2025, tuir konvite husi Sua Exelénsia Kay Rala Xanana Gusmão, Primeiru-Ministru Timor-Leste nian.
  2. Durante vizita ne’e, Primeiru-Ministru Anwar Ibrahim no Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, halo enkontru bilaterál iha Dili, iha loron 24 Setembru 2025, iha ne’ebé Líder na’in-rua halo diskusaun produtiva kona-ba relasaun bilaterál no kooperasaun, nune’emós troka hanoin kle’an kona-ba asuntu rejionál no multilaterál ne’ebé sai interese mútuu. Enkontru ne’e hala’o ho espíritu amizade no respeitu ba malu, hodi reflete relasaun bilaterál ne’ebé metin no amigável entre nasaun rua ne’e dezde harii lasu diplomátiku iha tinan 2002.
  3. Líder na’in- rua ne’e hatudu satisfasaun, ho esforsu sira ne’ebé la’o daudaun atu hametin liután relasaun bilaterál ne’ebé metin no amigavel entre Malázia no Timor-Leste, hanesan hatudu ona hosi intensifikasaun iha kooperasaun bilaterál no aumentu iha númeru vizita altu nivel entre nasaun rua ne’e nian.
  4. Líder na’in-rua ne’e reafirma sira-nia kompromisu atu kontinua reforsa relasaun bilaterál entre nasaun rua ne’e iha setór oioin, liuliu iha komérsiu no investimentu, ensinu superiór, saúde, kapasitasaun, no turizmu, ba benefísiu mútuu ita-nia povu sira-nian.
  5. Malázia hato’o nia agradesimentu boot ba Governu Timor-Leste kona-ba formalizasaun entrega rai ida, liuhosi asinatura Akordu Entrega Rai, ba dezenvolvimentu ninia fatin diplomátiku iha Dili, iha Dezembru tinan 2024. Malázia hanoin atu hahú projetu dezenvolvimentu ne’e iha tempu badak.
  6. Iha área estratéjia ekonómika nian, Líder sira rekoñese potensiál hosi oportunidade bilaterál komérsiu no investimentu nian. Ho objetivu promove no diversifika liután kooperasaun ekonómika, Líder sira enkoraja parte rua atu serbisu hamutuk hodi haburas kooperasaun ekonómika ida ne’ebé dinámika no diversifikada liután, nune’emós atu promove envolvimentu boot liután entre setór privadu Malázia no Timor-Leste nian.
  7. Líder na’in-rua ne’e, simu ho laran-haksolok asinatura Memorandu Entendimentu (MdE) entre Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL) no Institutu Seguru Aziátiku nian, ho objetivu atu hasa’e kualidade no padraun edukasaun no dezenvolvimentu profisionál ida iha setór seguru nian, nune’e mós MdE entre BCTL no Institutu Bankáriu Públiku Aziátiku, ho objetivu atu estabelese parseria estratéjiku hodi kolabora iha oportunidade formasaun nian iha setór servisu finanseiru.
  8. Líder na’in-rua ne’e subliña no rekoñese importánsia husi ensinu superiór, programa kapasitasaun, no mós Ensinu no Formasaun Téknika no Profisionál (TVET), ne’ebé halo parte iha inisiativa Governu Malázia nian atu fó apoiu ba Timor-Leste iha nia dalan atu sai membru plenu ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN). Kona-ba ida-ne’e, Líder na’in-rua ne’e, elojia asinatura Memorandu Entendimentu kona-ba Kooperasaun iha Ensinu Superiór durante Ministrus Edukasaun no Ensinu Superiór ASEAN nian iha Meza Redonda & Eventu sira ne’ebé hala’o ona iha loron 18 fulan-Juñu tinan 2025 iha Langkawi. MdE ne’e sai hanesan baze hodi reforsa instituisaun ensinu superiór, reforsu kapasitasaun iha ensinu superiór, no hadi’a kompeténsia, nune’emós hodi promove benefísiu mútuu ba nasaun rua ne’e.
  9. Iha área dezenvolvimentu rurál nian, Malázia kontente atu hahú lansamentu ba programa formasaun inaugurál ho títulu ‘Hakbiit Líder Komunitáriu sira ba Dezenvolvimentu Rurál Sustentável’. Programa ida-ne’e, promove hosi Institutu ba Dezenvolvimentu Rurál (INFRA-akrónimu iha lian inglés), sei hala’o iha loron 23 to’o loron 28 fulan-setembru tinan 2025, sei konta ho prezensa husi delegasaun ida ne’ebé kompostu husi funsionáriu na’in-10 Ministériu Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária Timor-Leste nian.
  10. Malázia iha nafatin kompromisu atu fahe ninia esperiénsia iha dezenvolvimentu kapasidade liuhosi Programa Kooperasaun Téknika Malázia (MTCP, sigla iha lian Inglés) iha ámbitu Kooperasaun Súl-Súl. To’o oras ne’e, totál partisipante timoroan hamutuk 1179 mak hetan ona benefísiu hosi kursu no programa asisténsia téknika oioin ne’e, iha ámbitu MTCP. Iha ámbitu Programa Bolsa Estudu MTCP, estudante hosi Timor-Leste na’in-11 simu bolsa estudu MTCP nian hodi kontinua sira-nia estudu pós-graduasaun iha área akadémika oioin iha universidade públika oioin iha Malázia. Iha futuru, Malázia prontu atu habelar nia koñesimentu tékniku no esperiénsia kapasitasaun nian ba Timor-Leste iha área sira ne’ebé sai interese komún.
  11. Primeiru-Ministru sira ne’e rekoñese importánsia hosi konektividade entre Malázia no Timor-Leste nu’udar katalizadór ida ba promosaun turizmu no hametin ligasaun entre povu. Ida-ne’e realiza liuhosi asinatura Akordu Servisu Aéreu nian iha loron 25 fulan-Juñu tinan 2024, tuir fali ho lansamentu vou inaugural Batik Air nian hosi Kuala Lumpur mai Dili iha loron 6 fulan-juñu tinan 2025, ne’ebé hala’o operasaun semana ida dala rua. Hein katak Dezenvolvimentu ida-ne’e atu hasa’e númeru turistas no kontribui ba kreximentu setór turizmu nian iha nasaun rua ne’e.
  12. Kona-ba akordu izensaun ba vistu, Lider na’in-rua simu ho laran-haksolok konkluzaun hosi prosedimentu finál hosi parte rua, ne’ebé loke dalan ba izensaun vistu ba sidadaun Malázia sira ne’ebé halo viajen mai Timor-Leste, hahú iha loron 16 fulan-agostu tinan 2025. Akordu foun ida-ne’e kumpre rekizitu ida hosi Roteiru adezaun plena Timor-Leste nian ba ASEAN no sei fasilita viajen ne’ebé fasil no frekuente liu, promove turizmu, hasa’e oportunidade negósiu no investimentu, no mós haburas interkámbiu ida ne’ebé boot liu entre povu hosi nasaun rua ne’e.
  13. Malázia reafirma ninia disponibilidade atu kontinua apoia Forsa Armada Timor-Leste liuhosi Programa Kooperasaun Defeza Malázia nian (MDCP, sigla iha lian Inglés), ho objetivu atu promove kooperasaun iha área defeza, tuir kuadru Parserias Kredíveis Livru Mutin Defeza nian. Lider na’in-rua ne’e hein atu asinatura Memorandu Entendimentu kona-ba Kooperasaun iha área Defeza iha tempu badak, ne’ebé sei loke dalan ba kolaborasaun ida ne’ebé boot liu. Kona-ba kooperasaun iha indústria defeza nian, Lider na’in-rua ne’e konkorda atu nasaun rua ne’e kontinua ativamente sira-nia kompromisus iha Espozisaun no Konferénsia Servisu Defeza Ázia nian (DAS, akrónimu iha Inglés) no Espozisaun Marítima no Aeroespasiál Internasionál Langkawi nian (LIMA, akrónimu iha Inglés), tuir énfaze hosi Livru Mutin Defeza nian kona-ba promove parseria industriál estratéjika hodi reforsa kapasidade no reziliénsia mútua.
  14. Lider na’in-rua ne’e destaka negosiasaun ne’ebé la’o hela kona-ba Projetu  Memorandu Entendimentu entre Malázia no Timor-Leste, relasiona ho Kooperasaun iha área Saúde. Tuir Memorandu ida-ne’e, parte rua sei serbisu hamutuk iha área oioin ne’ebé relasiona ho saúde, hanesan regulamentasaun sanitária, dezenvolvimentu forsa traballu, saúde dijitál, servisus saúde, finansiamentu saúde, turizmu saúde, dispozitivus médikus, saúde mentál, nutrisaun, no mós aspetu sira seluk kona-ba saúde públika no área sira ne’ebé iha akordu komún.
  15. Lider na’in-rua simu ho laran-haksolok diskusaun sira kona-ba kolaborasaun posivel ida entre Malázia no Timor-Leste iha ámbitu dezenvolvimentu rurál, no mós iha área abitasaun adekuada no asesivel.
  16. Kona-ba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN, Malázia repete nia apoiu tomak ba Timor-Leste atu sai membru plenu direitu ASEAN nian iha Simeira ASEAN ba dala 47 iha fulan-outubru 2025. Lider na’in-rua ne’e rekorda katak kompromisu ne’ebé asume ona iha Simeira ASEAN ba dala 46 atu aselera negosiasaun kona-ba akordus ekonómikus fundamentais hodi fasilita prosesu ida-ne’e. Malázia mós reafirma nia prontidaun atu kontinua fornese asisténsia ba kapasitasaun no apoiu nesesáriu sira seluk hodi fasilita Timor-Leste nia preparasaun hodi sai membru plenu direitu ba ASEAN. Timor-Leste ho laran-tomak hato’o nia agradesimentu ba Governu Malázia nia apoiu ne’ebé konsistente no la nakdoko ba Timor-Leste nia adezaun no integrasaun iha ASEAN.
  17. Lider na’in-rua ne’e diskute kona-ba dezenvolvimentu sira foin lalais ne’e iha Myanmar no espresa preokupasaun kle’an kona-ba violénsia no situasaun umanitária ne’ebé la’o hela iha nasaun ne’e. Lider na’in-rua ne’e repete pozisaun hamutuk katak Konsensu Pontu Lima (5PC – sigla iha lian Inglés) sai nafatin referénsia prinsipál ASEAN nian hodi rezolve krize polítika iha Myanmar. Lider na’in-rua ne’e apoia sesarfogu imediatu, nasionál no permanente, nu’udar pasu nesesáriu ida ba kriasaun ambiente ida ne’ebé kondusivu ba prestasaun asisténsia umanitária no mós diálogu nasionál inkluzivu. Aleinde ne’e, sira reafirma sira-nia kompromisu atu serbisu besik ho ASEAN no parseiru esternu sira seluk hodi promove progresu iha implementasaun 5PC, ho objetivu finál atu hetan solusaun ida ne’ebé pasífika no dura ba interese povu Myanmar nian.
  18. Lider na’in-rua ne’e espresa preokupasaun maka’as kona-ba katástrofe umanitária ne’ebé sai aat liután iha Faixa Gaza, ne’ebé kauza hosi aktu jenosídiu sira ne’ebé komete hosi Israel. Sira kondena violénsia ne’ebé la umana no blokeiu sistemátiku, ne’ebé rezulta ema sivíl barak maka mate, dezlokasaun populasaun ne’ebé makas, hamlaha no falta fornesimentus esensiais ne’ebé grave tebes, inklui ai-moruk sira. Lider sira husu ba komunidade internasionál atu atua ho desizivu hodi hakotu agresaun, prevene destabilizasaun rejionál liután no garante asesu umanitáriu imediatu no lahó impedimentu. Sira repete apelu urjente ba sesarfogu permanente ida hodi hetan dame, seguransa no estabilidade ne’ebé dura.
  19. Lider na’in-rua ne’e reafirma sira-nia solidariedade ne’ebé la nakdoko ho povu Palestina iha sira-nia luta ba dame, liberdade no direitu fundamentál ba autodeterminasaun. Sira subliña katak solusaun ida ne’ebé justu no duravel ba konflitu Israel-Palestina tenke buka liuhosi meius pasífikus, bazeia ba direitu internasionál, direitu umanitáriu internasionál, no rezolusaun ONU nian ne’ebé relevante. Lider na’in-rua ne’e simu ho laran-haksolok apoiu globál ne’ebé aumenta hodi rekoñese Estadu Palestina. Ida-ne’e maka pasu pozitivu ida ba realizasaun Estadu Palestina nian ida ne’ebé soberanu no independente bazeia ba fronteiras ne’ebé estabelese molok tinan 1967, no Jeruzalein Orientál nu’udar nia kapitál tuir solusaun Estadu rua nian. Lider na’in-rua ne’e mós husu ba nasaun hotu ne’ebé seidauk rekoñese Estadu Palestina atu halo nune’e.
  20. Malázia, liuhosi ninia Embaixada iha Dili, ho susesu organiza Malaysia Expo (MYEXPO) inaugurál iha fulan-maiu 2025, ne’ebé marka momentu importante ida hodi hametin relasaun bilaterál ho Timor-Leste. Eventu ne’e promove kooperasaun iha área edukasaun, komérsiu, kultura, no envolvimentu komunitáriu, hodi haburas komprensaun no kolaborasaun mútua ne’ebé metin liu entre nasaun rua ne’e. Inisiativa ida-ne’e fó apoiu ba esforsu sira ne’ebé hala’o daudaun atu hametin vínkulus no promove kreximentu konjuntu iha ámbitu ASEAN nian.
  21. Primeiru-Ministru Anwar Ibrahim agradese ba Primeiru-Ministru Xanana Gusmão no Governu Timor-Leste ba resesaun no ospitalidade ne’ebé halo ba nia ho nia delegasaun ne’ebé maka di’ak tebetebes durante vizita ne’e.

===REMATA===

DILI LORON 24 FULAN-SETEMBRU 2025

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=45380