Governu, liuhosi Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, iha parseria ho Sekretariadu ASEAN (ASEC) no Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (ADB), konklui sesaun datoluk husi faze daruak Programa Hasa’e Kapasidade (CBP 2.0), ne’ebé ho objetivu atu apoia Timor-Leste nia prosesu adezaun plena ba ASEAN.

Formasaun ne’ebé hala’o iha Dili iha loron 9 no 10 fulan-setembru ne’e, halibur funsionáriu maizumenus na’in-100 hosi ministériu no instituisaun governu 14 hodi ko’alia kona-ba mekanizmu rezolusaun disputa, kooperasaun iha setór mineiru no enerjétiku, no mós ekonomia dijitál. Sesaun interativu sira lidera hosi peritus hosi ASEC no Vietname, no esplora abordajens prátikas hodi implementa akordus ekonómikus ASEAN nian, inklui rekizitu tékniku no institusionál sira ne’ebé presiza hodi aliña polítika nasionál sira ho kuadrus rejionais.
Iha sesaun abertura, Diretora-Jerál Asuntus ASEAN nian, Elisa da Silva subliña Timor-Leste nia kompromisu maka’as ba integrasaun rejionál, hodi hateten katak “bainhira Timor-Leste hakat hodi adere ba ASEAN no hakle’an nia partisipasaun iha estrutura ekonómika rejionál no globál, kapasidade hodi komprende, esplora no aplika mekanizmus bazeia ba regra sira atu rezolve disputas sei sai importante tebetebes”.
Sekretariadu ASEAN mós repete nia apoiu, ho Diretora Adjunta Divizaun Direitu Ekonómiku no Komersiál Internasionál, Nadya Fanessa, afirma katak “Sekretariadu ASEAN iha nafatin kompromisu atu la’o hamutuk ho Timor-Leste bainhira nia prepara atu hola nia fatin nu’udar Estadu-Membru ASEAN nian ba dala 11.”
ADB subliña importánsia hosi asisténsia téknika kontínua, ho Diretora País ADB nian iha Timor-Leste, Stefania Dina, no hatutan tan katak “ADB iha nafatin kompromisu tomak hodi apoia integrasaun rejionál Timor-Leste nian aleinde adezaun. Ami sei kontinua fó asisténsia téknika liuhosi projetu Hasa’e Kapasidade ba Integrasaun Ekonómika Multilaterál no Rejionál no sei reforsa ami-nia esforsu sira iha ámbitu inisiativa rejionál ne’ebé foin aprova hodi apoia Ajenda ASEAN Pós-2025.”
Ida-ne’e nu’udar atividade datoluk hosi atividade CBP 2.0 lubuk ida ne’ebé kria atu hametin Timor-Leste nia kapasidade institusionál no prepara nasaun ne’e ba adezaun. Sesaun dahuluk, ne’ebé hala’o iha loron 11 fulan-marsu, ko’alia kona-ba enkuadramentu ekonómiku prinsipál sira ASEAN nian no Akordu Prioridade Ida, enkuantu sesaun daruak, ne’ebé hala’o iha loron 6 to’o loron 8 fulan-maiu, haree liu ba Akordu Komérsiu Beins ASEAN nian (ATIGA), regras orijen, avaliasaun aduaneira no akordus kona-ba transporte terrestre no aéreu.
Lansa iha tinan 2023, Programa Hasa’e Kapasidade hatán ba rekomendasaun sira husi Misaun Avaliasaun Komunidade Ekonómika ASEAN 2022 nian ba Timor-Leste no buka atu prienxe lakuna koñesimentu no prosesu sira, hodi garante katak funsionáriu governu sira preparadu atu implementa kompromisus ekonómikus ASEAN nian. Programa ne’e ezekuta iha ámbitu hosi projetu Asisténsia Téknika ADB nian “Hasa’e Kapasidade ba Integrasaun Ekonómika Multilaterál no Rejionál” no nu’udar parte hosi estratéjia luan liu Timor-Leste nian ba integrasaun ekonómika rejionál no hametin preparasaun institusionál.
Nune’e Timor-Leste reafirma ninia kompromisu metin ba prosesu adezaun ba ASEAN no sei kontinua serbisu besik ho Sekretariadu ASEAN no ninia Estadu-Membru sira, no mós ho ADB no parseiru dezenvolvimentu sira seluk iha ninia jornada ba integrasaun rejionál plena.