Primeiru-Ministru akompaña lansamentu Projetu Drenajen Urbana Dili entre Kaikoli no Portu Dili

545150946 658828607273471 2485685907540840547 n 300x199 Primeiru Ministru akompaña lansamentu Projetu Drenajen Urbana Dili entre Kaikoli no Portu Dili 544945040 658822723940726 8011779428307037570 n 300x199 Primeiru Ministru akompaña lansamentu Projetu Drenajen Urbana Dili entre Kaikoli no Portu Dili 545809908 658822173940781 8623403811878465576 n 300x207 Primeiru Ministru akompaña lansamentu Projetu Drenajen Urbana Dili entre Kaikoli no Portu Dili 544987361 658822147274117 68995255158646162 n 300x193 Primeiru Ministru akompaña lansamentu Projetu Drenajen Urbana Dili entre Kaikoli no Portu Dili 545533529 658822180607447 4399931081192832690 n 300x195 Primeiru Ministru akompaña lansamentu Projetu Drenajen Urbana Dili entre Kaikoli no Portu DiliIha loron 8 fulan-setembru tinan 2025, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé akompaña husi Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal, lansa projetu drenajen D4 ne’ebé ho objetivu atu hamenus inundasaun ne’ebé akontese beibeik iha kapitál, liuhusi intervensaun ida ne’ebé inklui husi zona Kaikoli, besik Komandu Polísia no edifísiu PCIC to’o iha ninin Portu Dili nian. Projetu ne’e inklui konstrusaun no reabilitasaun kanál ho luan metru haat tuir dalan ba tasi-ibun, atu reforsa kapasidade drenajen no bee ne’ebé ho volume boot bele suli direta ba tasi.

Iha serimónia ne’e, Xefe Governu rekorda katak, “iha tinan barak nia laran, iha tempu udan, bee ne’ebé akumula suli-sai, taka estrada no tama komunidade sira-nia uma”. Ho razaun ne’e, nia subliña, “projetu drenajen ne’ebé daudaun ne’e lansa sei permite akumula bee ho volume boot no suli ho di’ak”.

Xanana Gusmão dehan ho fiar katak, bainhira remata, projetu ne’e sei hamenus tebes risku husi inundasaun sira ne’ebé afeta komunidade Kaikoli no husu ba empreza ne’ebé responsavel atu garante ezekusaun ne’e ho rigór no kualidade, hodi subliña katak “fundus ne’ebé utiliza ne’e povu nian”.

Ministru Obras Públikas destaka katak inundasaun sira iha Dili nu’udar problema ida ne’ebé mosu beibeik no ninia kapasidade atuál hosi kanál sira, liuliu iha zona semáforus besik monumentu Polísia, “la sufisiente ba volume bee ne’ebé akontese durante udan boot”. Rekorda estudus prévius ne’ebé realiza ho konsultór portugés sira, identifika ona nesesidade atu revee planu drenajen no kria infraestruturas ne’ebé iha kapasidade atu akumula no lori bee husi Kaikoli, Vila Verde no Audian to’o ba tasi. “Karik ita muda dezeñu kanais drenajen no instala filtrus atu satan lixu sólidu no plástiku sira ne’ebé taka bee atu suli, ita sei bele redús makaas risku inundasaun iha Kaikoli, Vila Verde no Audian. Dalaruma ita la elimina problema ne’e 100%, maibé ita sei konsege rezolve situasaun ne’e maizumenus 99%”, nia afirma.

Governante ne’e esplika mós katak kanál ne’ebé eziste balu nia luan besik sentímetru 70, ne’ebé la bele absorve volume bee ne’ebé boot, no nia hatutan tan katak ekipa téknika sira identifika ona pontus krítikus no halo beibeik limpeza atu garante bee suli filafali hanesan baibain.

Serimónia ne’e mós marka prezensa husi Prezidente Komisaun Ezekutiva Bee Timor-Leste, E.P. (BTL, E.P),  Gustavo da Cruz, Diretór Departamentu Enjeñaria no Infraestruturas BTL, E.P., no reprezentante institusionál sira seluk.

Facebook icon Primeiru Ministru akompaña lansamentu Projetu Drenajen Urbana Dili entre Kaikoli no Portu Dili Akompaña mós iha Facebook

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=45215