Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten katak juventude timoroan maka rekursu ne’ebé iha valór liu iha nasaun, hodi subliña importánsia husi ninia jestaun di’ak hodi asegura dezenvolvimentu ida ne’ebé sustentavel no inkluzivu. Deklarasaun ne’e halo durante ninia diskursu hanesan oradór prinsipál iha Semináriu Nasionál ne’ebé ho tema “Papél Jerasaun Foun iha Kontestu Dezenvolvimentu Nasionál – Lider Joven: Dezafius no Oportunidades”, ne’ebé hala’o husi Prezidénsia Repúblika, iha loron 2 fulan-setembru tinan 2025, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato.

“Juventude timoroan maka rekursu ne’ebé iha valór liu iha ita-nia nasaun. No, hanesan rekursu hotu-hotu, atu sai efetiva, tenke jere ho di’ak hodi kontribui ba dezenvolvimentu ida ne’ebé sustentavel no inkluzivu”, Xefe Governu afirma, iha audiénsia ida ne’ebé komposta husi reprezentantes órgauns soberania, membrus Governu no Parlamentu Nasionál, reprezentantes Igreja, organizasoins sosiedade sivíl, korpu diplomátiku no estudante universitáriu sira.
Primeiru-Ministru rekorda katak, iha sábadu liubá, Timor-Leste selebra ninia aniversáriu Konsulta Populár 30 fulan-agostu tinan 1999 ba da-26, momentu istóriku iha ne’ebé povu ho aten-brani hili independénsia hafoin luta tinan 24 nia laran. “Tanba ne’e, ho respeitu no gratidaun, ita rekorda sira ne’ebé sakrifika sira-nia moris atu ita bele hetan objetivu ida-ne’e”, nia subliña.

Xanana Gusmão mós destaka katak rezisténsia timoroan nu’udar esforsu koletivu ida ne’ebé imposivel atu individualiza, rezultadu hosi kombinasaun estratéjia, asaun korajoza, intelijénsia no solidariedade, ho apoiu desizivu hosi Igreja, organizasaun naun-governamentál, grupu solidariedade nasionál no internasionál no, liuliu, juventude, mane no feto sira, ne’ebé fó apoiu ba frente Armada, Klandestina no Diplomátika. Ba Xefe Governu, ida-ne’e mak ezemplu ida ne’ebé boot-liu ne’ebé tenke inspira jerasaun foun sira, tanba istória Timor-Leste nian “la’ós hosi eroi izoladu ida, maibé istória hosi povu tomak ida ne’ebé hamutuk ba mehi ida de’it”.

Governante ne’e husu ba foin-sa’e sira atu asume legadu ne’e ho dixiplina, dedikasaun, organizasaun, planeamentu, estudu no sakrifísiu, hodi hasoru dezafius foun soberania ekonómika, kriasaun empregu, hamenus moris-kiak, no kompetitividade iha merkadu rejionál no internasionál. Nia mós subliña katak konstrusaun Estadu direitu demokrátiku ida sei posivel bainhira juventude dezenvolve pensamentu krítiku, reziliénsia, inovasaun no kriatividade. Primeiru-Ministru alerta katak uza de’it ferramenta dijitál sira, hanesan peskiza iha Google ka intelijénsia artifisiál, lahó reflesaun krítika, la garante kapasidade atu hatán ba dezafiu nasionál sira.
“Importante tebetebes katak joven sira iha kapasidade analítika, pensamentu independente no sentidu responsabilidade, atu nune’e sira bele sai ajente ba pás, rekonsiliasaun, toleránsia, diálogu no respeitu ba malu. Ha’u fiar metin katak, ho dalan ida-ne’e, jerasaun foun sei bele konkretiza aspirasaun povu timoroan nian ho futuru ida ne’ebé prósperu no dezenvolvidu, hodi fó onra ba sakrifísius ne’ebé kria ona ita-nia istória”, nia konklui.

Semináriu Nasionál, ne’ebé hala’o ho lideransa Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, ho objetivu atu komemora aniversáriu Konsulta Populár ba da-26 no reforsa patriotizmu no nasionalizmu jerasaun foun nian, hodi valoriza istória luta libertasaun nasionál nian. Eventu ne’e sura ho partisipasaun husi Prezidente Parlamentu Nasionál, membrus Governu balun, Prezidente Tribunál Rekursu, Prokuradór-Jerál Repúblika, Provedór Direitus Umanus no Justisa, Xefe Estadu-Maiór FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste, Komandante-Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste, Henrique da Costa no figura sira seluk.