Toleránsia Pontu Iha Loron 18 fulan-Agostu tinan 2025 iha okaziaun Selebrasaun Aniversáriu Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) nian ba dala-50, iha Munisípiu Lautein, Baukau, Vikeke, Manatutu, Manufahi no Likisá.

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Loron 13 fulan-agostu tinan 2025

Komunikadu Imprensa

Fó toleránsia pontu ba funsionáriu, ajente no funsionáriu públiku sira ne’ebé hala’o sira-nia atividade iha servisu administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka desentralizadu, no mós iha organizmu administrasaun indireta sira, iha loron 18 fulan-agostu, iha Munisípiu Lautein, Baukau, Vikeke, Manatutu, Manufahi no Likisá. 

Haree katak, tuir termus alínea c) hosi n. 1 artigu 5.º hosi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera hosi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abril, “loron 20 fulan-agostu, nu’udar Loron Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) nian” hanesan data komemorativa ofisiál;

Hodi konsidera katak, iha loron 20 fulan-agostu 2025, povu timoroan sei komemora Aniversáriu Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) nian ba dala 50, ne’e nu’udar oportunidade ida atu fó omenajen no hato’o agradesimentu ba kombatente sira hotu, liuliu ba martir sira ne’ebé sakrifika sira-nia vida hodi hetan liberdade no independénsia nasionál;

Haree ba importánsia atu fó onra ba loron 20 fulan-agostu nu’udar Loron FALINTIL nian, ne’ebé importante tebes atu rekoñese veteranu sira-nia valór ne’ebé boot tebes, sira-nia sakrifísiu no luta ba Timor-Leste nia independénsia, hodi fó onra ba sira-nia eroi sira no promove ideál sira-ne’ebé motiva sira-nia rezisténsia;

Hodi rekoñese katak, selebra loron 20 fulan-agostu nu’udar Loron FALINTIL, hanesan okaziaun exepsionál ida ba timoroan sira, liuliu foin-sa’e sira, atu selebra identidade nasionál no patriotizmu, nu’udar dalan ida atu prezerva no komemora memória luta nian no haburas konstrusaun Nasaun ida ne’ebé pasífika, tolerante no kriativa;

Konsidera katak, selebra Loron FALINTIL nian mós nu’udar oportunidade exelente ida atu halibur lider nasionál sira, autoridade sira seluk, komandante militár sira no sidadaun sira hotu, liuliu joven timoroan sira, hodi hamutuk fó onra ba eroi sira liberdade no independénsia nasionál nian, FALINTIL no Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL);

Hodi konsidera mós katak, Governu define ona programa ida ba selebrasaun Loron FALINTIL nian, liuhosi programa ida-ne’e, aleinde serimónia tradisionál no desfile militár sira, sei hala’o mós eventu síviku, desportivu no kulturál, hanesan palestra, reflesaun, espozisaun, konsertu no aprezentasaun teatrál iha territóriu nasionál tomak;

Tanba ne'e,

Tuir dispozisaun iha alínea a) hosi n. 2 no alínea d) husi n. 6 artigu 7.º husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne´ebé altera husi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abril, ha'u determina tuirmai:

  1. Fó toleránsia pontu iha loron 18 fulan-agostu tinan 2025, ba loron tomak, iha Lautein, Baukau, Vikeke, Manatutu, Manufahi no Likisá.
  2. Despaxu ida-ne’e abranje funsionáriu, ajente no traballadór hotu-hotu ne’ebé hala’o atividade iha servisus administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka deskonsentradu, ka iha organizmu administrasaun indireta sira.
  3. La inklui iha númeru anteriór rekursus umanus hosi servisu públiku sira ne’ebé, tanba natureza hosi atividade ne’ebé sira hala’o, tenke hala’o nafatin serbisu durante períodu ne’e.
  4. Sein prejuizu ba kontinuidade no kualidade servisu públiku nian ne’ebé atu halo, dirijentes másimus husi servisu sira ne’ebé maka temi ona iha númeru anteriór, tenke fó dispensa ne’ebé hanesan ba devér asiduidade funsionáriu sira ne’e nian, ne’ebé sei determina bazeia ba oportunidade. REMATA
   Ba leten