Primeiru-Ministru partisipa iha Forum Demokrasia nian ba dala III

Iha loron 9 no 10 fulan Dezembru, hala’o, iha Bali, Forum Demokrasia nian ba dala III ho tema “Demokrasia no Promosaun Pás no Estabilidade”. País sira  hamutuk 44 hosi rejiaun Ázia-Pasífiku ne’ebé hetan konvite hodi partisipa hamutuk iha Forum ne’e no país sira organizasaun internasionál hamutuk 24 nu’udar observadór.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana, nu’udar Xefe Ezekutivu ida ne’ebé hola parte iha Forum ne’e no hetan fiar hodi hato’o diskursu abertura serimónia nian. Nune’e mós ho prezensa PM nian  halo Ministru Negósiu Estranjeiru Repúblika Indonézia ksolok tebes.

Ministru Negósiu Estranjeiru, R.M. Marty M. Natalegawa, fó hanoin kona-ba forum Demokrasia hirak liu tiha ona no dezenvolvimentu hirak ne’ebé hetan tiha ona kona-ba arkitetura demokrasia nian iha rejiaun aziátika. Nu’udar país organizadór ida, Indonézia hatudu nia kompromisu, nu’udar membru komunidade internasionál hodi kontinua promove nafatin valór demokrátiku.

Hahú hodi koalia liu kona-ba númeru signifikativu país partisipantes sira no observadór sira ne’ebé aumenta, Ministru hateten faktu balun ne’ebé bele hetan konkluzaun: “Dahuluk, demokrasia buras daudaun ona iha país sira Ázia  no Pasífiku nian. Daruak, hatudu momoos katak país sira iha Ázia no Pasífiku  iha tebe-tebes empeñu ba valór demokrátiku. Valór sira demokrátiku inkluzaun nian mak, igualdade no partisipasaun nakloke ba ema tomak. Valór sira ne’ebé demokrátiku  universál, maibé aspirasaun hirak ne’e mosu no buras hosi povu”.

Liu tiha iha perspetiva Forum I nia laran, ne’ebé nia tema mak koalia liu kona-ba país sira iha rejiaun atu adota demokrasia, no Forum II, ne’ebé dedika kona-ba tau hamutuk esforsu hodi koordena demokrasia no dezenvolvimentu ho hanoin ida atu atu halo kooperasaun iha rejiaun nia laran. Tinan  iha idan ne’e, Forum ba III”… hakarak esplora klean liu tan, oinsá sistema demokrátiku ida bele kria no fó dame no estabilidade polítika, atu nune’e ema bele moris ho konfiansa iha sira nia seguransa. Tema ida ne’e reflete ita nia kompromisu komun hodi garante demokrasia loloos ne’ebé lori duni benefísiu ba povu”.

R.M. Marty M. Natalegawa  hato’o liafuan ikus liu iha nia diskursu hodi fó hanoin nafatin kona-ba valór demokrátiku bele kria pás, previne konflitu no rezolve konflitu hira ne’e liu hosi diálogu no rekonsiliasaun atu nune’e alkansa estabilidade no seguransa polítika iha nível nasionál, rejionál no globál.

Xanana Gusmão koalia dahuluk iha loron Forum nian, iha Sesaun Lídér sira nian, ne’ebé halo parte iha sesaun ne’e mak, Prezidente Repúblika Koreia (Ko-Prezidente Forum) no Sultaun Brunei Darussalam nian, kona-ba tema “Demokrasia no Promosaun Pás no Estabilidade”.

Diskursu  Primeiru-Ministru nian hahú fó hanoin katak, entre país sira  ne’ebé mak reprezenta tiha ona ne’e, Timor-Leste mak país ida ne’ebé joven liu no joven liu iha domokrasia. Koalia liu kona-ba esforsu ne’ebé hala’o tiha ona hafoin hetan tiha nia independénsia, atu sai nu’udar país demokrátiku ida, no hateten katak Timor-Leste seidauk bele haksolok ona ho ne’e. Rekoñese nesesidade dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál nian ne’ebé sein buat hirak ne’e sei la iha  ekilíbriu sosiál nesesáriu ba estabilidade no demokrasia.

Fó hanoin hikas fali “Diálogu Internasionál kona-ba Konstrusaun Pás no Konstrusaun Estadu siran nian”, ne’ebé hala’o iha Díli ne’ebé hetan partisipasaun “g7 plus”, no fahe esperiénsia hosi país frájil hotu-hotu hodi hetan solusaun ida ba promosaun estabilidade no pás mundiál.

Rekoñese mós katak demokrasia nein iha país sira dezenvolvidu mós perfeitu. Primeiru-Ministru hatutan tan katak “harii Estadu demokrátiku, ho partisipasaun hotu-hotu nian, iha sosiedade ne’ebé la hatene saida mak moris livre hosi mukit no ki’ak, hosi hamlaha ka ignoránsia, iha sosiedade ne’ebé bele mosu konflitu ho  motivu simples hanesan asesu ba bee-moos, ba ai-han, rai no edukasaun ka saúde báziku nian –ida ne’e dezafiu boot tebe-tebes”.

Fó parabeins ba Ezemplu oin-oin susesu nain hosii país sira iha prosesu tranzisaun, iha rejiaun Ázia no hatudu empeñu Timor-Leste tama hamutuk ho Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ANSA/ASEAN).

Kay Rala Xanana defende katak, maske país seidauk preparadu atu sai membru efetivu iha Asosiasaun ne’e, maibé “Ami fiar katak, tuir pontudevista jeopolítiku no jeoestratéziku, ami nia adezaun bele kontribui hodi garante seguransa no estabilidade rejionál, ka iha liu benefísiu iha kontestu ekonómiku, tama ba ASEAN hanesan oportunidade ida ba Timor-Leste hodi sai ajente promotór ativu ida ba pás no estabilidade rejionál”.

Ba daruak, no loron íkus ba Forum ne’e nian, hala’o mós sesaun interativu ne’ebé nia tema sira mak : Oinsá sistema demokrátiku ajuda previne mosu ka agrava liu konflitu violentu sira “no” Tanba sá mak demokrasia no dezenvolvimentu ekonómiku esensiál hodi harii pás”.

Atu lee diskursu tomak hosi Primeiru-Ministru nian klika iha ne’e.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=4433