Misaun Fundu Monetáriu Internasionál (FMI) nian ba Timor-Leste, ne’ebé realiza husi loron 19 fulan-juñu to’o loron 2 fulan-jullu, iha ámbitu konsulta Artigu IV, konklui katak kreximentu ekonómiku país nian tenke “mantein forte” iha tinan 2025, hela ho 3,9%, impulsiona “hosi expansaun fiskál no kreximentu kréditu ne’ebé makaas”. Iha finál misaun nian, xefe ekipa téknika FMI, Yan Carrière-Swallow, aprezenta konkluzaun preliminár sira, hodi subliña oportunidades no dezafius husi ekonomia nasionál.
“Ekonomia Timor-Leste benefisia husi rezervas finanseiras signifikativas no demografia ida ne’ebé favoravel, fatores ne’ebé nu’udar oportunidade ida ba ninia dezenvolvimentu”, afirma Yan Carrière-Swallow. Maske iha dezafius ne’ebé identifika nafatin, FMI salienta “progresu notavel sira ne’ebé alkansa ona dezde independénsia” no “simu ho ksolok esforsu Timor-Leste nian iha integrasaun ekonomia rejionál no globál ida ne’ebé boot liu, liuhosi adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMC, sigla iha lian portugés) no adezaun ba ASEAN iha futuru, inisiativas ne’ebé sei hasa’e kreximentu no reforsa ajenda reformas Governu nian”.
Projesaun sira hatudu ba inflasaun média husi 0,9% iha tinan 2025, ne’ebé sei sa’e ba 1,8% iha 2026, hafoin tun makaas iha tinan 2024. Ba tinan oin, FMI aponta katak kreximentu ekonómiku sei sa’e besik 3,3%, aas liu estimativa Governu nian. Presiza anota mós katak perspetiva Governu nian ba kreximentu ekonómiku ba tinan 2025 maka 4,3%.
FMI mós elojia “progresu sira ne’ebé rejista ona iha reformas setór finanseiru ne’ebé Governu promove – liuliu kriasaun kuadru legál ida ba insolvénsias, lei ida kona-ba garantias mobiliárias, dezenvolvimentu normas kontabilidade emprezariál no lei foun ida kona-ba atividades bankárias – ne’ebé nia implementasaun sei favorese dezenvolvimentu ba setór privadu”.
Durante misaun ne’e, ekipa FMI hasoru malu ho Ministra Finansas, Santina Cardoso, Governadór Banku Sentrál, Hélder Lopes, responsavel importante oin-oin governu nian, reprezentante setór privadu, sosiedade sivíl no parseiru dezenvolvimentu sira. “Lori ekipa FMI nia naran, hakarak agradese ba autoridade timoroan sira ba ospitalidade no kooperasaun ne’ebé di’ak tebes. FMI nafatin disponivel atu apoia esforsu reforma no dezenvolvimentu kapasidade Governu nian”, konklui Yan Carrière-Swallow.