Iha loron 1 fulan-jullu tinan 2025, Timor-Leste komemora aniversáriu daruak ba inísiu funsaun Governu Konstitusionál IX nian, ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, iha dalan ida ne’ebé marka ho reformas estruturais no kompromisu ba dezenvolvimentu ida ne’ebé sustentável, inkluzivu no sentradu iha povu.
Durante tinan rua ne’e, Governu lansa ona reformas estruturais iha setór Justisa, ho medida sira ne’ebé ho objetivu atu hadi’a asesu, efikásia no konfiansa sidadaun sira-nian iha instituisoins judisiais. Iha tempu hanesan, hahú ona implementasaun ba reforma finansas públikas, ho objetivu atu asegura transparénsia, sustentabilidade orsamentál no efisiénsia ne’ebé boot-liu iha jestaun rekursus Estadu nian.
Hala’o hela mós preparasaun ba reforma Administrasaun Públika, ho foku ba modernizasaun servisus, valorizasaun ba rekursus umanus no hadi’a kualidade prestasaun servisus públikus iha territóriu nasionál tomak. Iha ámbitu ida-ne’e, Governu implementa ona Balcão Único iha munisípiu balu no prevee atu loke tan ba munisípiu hotu-hotu iha país ne’e, hodi nune’e bele fasilita sidadaun sira-nia asesu ba servisus administrativus esensiais ho forma integradu, efisiente no besik ba komunidade.
Iha setór petróleu no rekursus minerais, Governu promove ona revizaun ba estrutura governasaun no adosaun ba polítika sira ne’ebé ho objetivu atu garante jestaun ida ne’ebé efisiente no estratéjika liután ba rekursus naturais, ho objetivu atu diversifika ekonomia no hametin reseitas nasionais.
Investimentu públiku orienta ona ba áreas estruturantes, ho ezekusaun ba planu ida reabilitasaun no konstrusaun estrada nian, normalizasaun mota sira, hadi’a abastesimentu bee no saneamentu no mós expansaun rede elétrika, liuliu iha áreas rurais.
Iha setór agríkola, reabilita no harii ona sistema foun irrigasaun nian, distribui ona ekipamentu agríkola ne’ebé modernu no promove ona inisiativa oioin hodi hasa’e produsaun nasionál no hadi’a komunidade sira-nia kondisaun moris.
Iha área edukasaun, Governu define ona hanesan prioridade ba konstrusaun sistema ensinu superiór ida ne’ebé abranjente, ne’ebé regula hosi padraun kualidade ne’ebé rigorozu, tuir Sistema Nasionál Kualifikasaun nian. Aprovasaun ba Lei Baze Ensinu Superiór foun ne’e (Lei n. 6/2024, loron 17 fulan-jullu) marka avansu signifikativu ida iha prosesu ida-ne’e, hodi hametin kualidade ensinu, diversifika oferta formasaun nian iha áreas estratéjikas no garante ligasaun ida ne’ebé efikás liu entre formasaun akadémika no merkadu traballu.
Iha ensinu báziku no sekundáriu, avansa ona reformas ba prosesu integrasaun iha karreira dosente no polítika ba jestaun kuadru pesoál, ho objetivu atu garante distribuisaun ida ne’ebé ekuitativa no efisiente liu ba profesór sira, nune’e hodi kontribui ba hadi’a kualidade ensinu nian. Reforsa mós Programa Nasionál ba Merenda Eskolár, ho objetivu atu promove la’ós de’it seguransa ai-han no dezempeñu eskolár, maibé mós dezenvolvimentu sustentável komunidade sira-nian, liuhosi valorizasaun agrikultura lokál.
Iha área nutrisaun no saúde labarik nian, Governu aprova ona Planu Asaun Nasionál Nutrisaun Multisetoriál hodi Kombate Kra’es-badak iha tinan 2024–2030, ne’ebé foka ba prevensaun deznutrisaun krónika entre labarik sira liuhosi asaun integradu sira iha setór saúde, edukasaun, agrikultura, protesaun sosiál, no mós bee no saneamentu. Planu ida-ne’e hanesan resposta estratéjiku ida ba taxa kra’es-badak ne’ebé sa’e aas iha nasaun ne’e, ho impaktu diretu ba dezenvolvimentu umanu no produtividade iha futuru.
Iha setór infraestrutura estratéjiku sira, avansu husi projetu ligasaun fibra ótika no lansamentu projetu reabilitasaun ba Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, ne’ebé importante tebes hodi hadi’a konektividade nasaun nian, dada investimentu no promove kreximentu ekonómiku.
Iha área ekonómiku no ambientál, polítika nasionál ekonomia azúl iha hela faze finál, daudaun ne’e iha hela konsulta públika, ho objetivu atu promove jestaun sustentável ida ba rekursu tasi nian sira no estimula kriasaun empregu no rendimentu iha setór sira ne’ebé iha ligasaun ho tasi.
Tuir makroekonómiku, previzaun ida ba kreximentu ekonómiku 2,7% husi PIB ba tinan 2026, iha kontestu ida konsolidasaun orsamentál nian, hafoin kreximentu ida ne’ebé prevee ona ho valór 4,3% iha tinan 2025. Taxa inflasaun kontinua iha trajetória ida ne’ebé tun, prevee katak atu atinje 1,8% iha tinan 2025, no estabiliza besik 2% iha tinan lima oin mai.
Iha nivel internasionál, Governu hametin prezensa diplomátika Timor-Leste nian, konsolida ona relasoins ho parseiru tradisionál no estratéjiku sira no lansa filafali polítika esterna ho foku ba interese nasionál, soberania no identidade timór nian. Presiza nota maka Timor-Leste nia adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu no progresu sira ne’ebé halo ona iha preparasaun adezaun plena ba ASEAN, ne’ebé prevee ona ba fulan-outubru tinan 2025.
Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós Governu, Agio Pereira, subliña katak “tinan rua ne’e hanesan esforsu hamutuk husi Governu hodi kria baze ba futuru ida ne’ebé sólidu, justu no prósperu liután ba timoroan tomak. Reforma sira la’o daudaun no rezultadu sira hahú sai vizivel. Ita sei komprometidu nafatin hodi transforma nasaun no hodi serbí povu ho responsabilidade, kompeténsia no vizaun.”
Governu reafirma ninia determinasaun atu kontinua ho reforma sira ne’ebé hahú ona, hodi konsolida progresu ne’ebé alkansa ona no hodi aprofunda diálogu ho sidadaun sira, ho tau interese públiku no moris-di’ak koletivu iha sentru ninia asaun.