Iha sorumutu iha loron 25 fulan-juñu tinan 2025, Konsellu Ministrus aprova ona, iha prinsípiu, orientasaun estratéjika hosi Polítika no Planu Asaun Ekonomia Azul: Promosaun ba Ekonomia Marítima ida ne’ebé Reziliente no Sustentável iha Timor-Leste (2025–2030), ne’ebé aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. Proposta ne’e agora sei tuir prosesu konsulta públika ida ho instituisaun relevante, komunidade lokál no sosiedade sivíl. Hafoin faze konsultasaun ida-ne’e, versaun finál husi Polítika no Planu Asaun sei submete fali ba aprovasaun husi Konsellu Ministrus.
Inisiativa ida-ne’e nu’udar prioridade estratéjiku ida husi Governu Konstitusionál IX, ne’ebé dedika kapítulu ketak ida ba ida-ne’e iha Programa Governu nian, no reprezenta mudansa paradigma ida iha modelu dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste nian.
Bazeia ba abordajen integrada ida, Polítika Ekonomia Azul ho intensaun atu asegura utilizasaun sustentável ba rekursus tasi nian, hadi’a kondisaun moris ba populasaun tasi-ibun sira no proteje ekosistema sira. Ninia objetivu sentrál sira maka kriasaun empregu, redusaun pobreza no hamenus impaktu sira hosi mudansa klimátika. Polítika ne’e estruturada bazeia ba pilár fundamentál tolu— sosiál, ekonómiku no ambientál —, Polítika ne’e aprezenta medidas konkreta atu hametin governasaun tasi, valoriza kapitál naturál tasi no promove atividade sustentável sira ne’ebé relasiona ho tasi.
Iha aprezentasaun Programa Governu nian ba Parlamentu Nasionál, iha loron 18 fulan-jullu tinan 2023, Primeiru-Ministru halo kompromisu Ezekutivu nian atu fó “prioridade ba elaborasaun Polítika ida ba Ekonomia Azul Timor-Leste nian, ho hanoin ida ba kreximentu sustentável nasaun nian, hodi inklui prezervasaun, konservasaun no utilizasaun sustentável ba ita-nia rekursus tasi nian no promosaun inisiativa no programa sira ne’ebé ho objetivu ba sustentabilidade ambientál, ekonómika no sosiál”. Nia mós afirma katak “harii ekonomia tasi nian ne’ebé sustentável mak oportunidade ida ba ita-nia rain. Ha’u sei dehan duni, esperansa ida!”.
Hanesan esplika ona iha Programa Governu nian, “polítika nasionál foun ida-ne’e tenke inklui definisaun no oportunidade sira ne’ebé relasiona ho setór ida-ne’e, benefísiu ekonómiku, sosiál no ambientál, definisaun polítika husi vizaun nasionál ida-ne’e no inisiativa sira ne’ebé atu dezenvolve ho forma kolaborativa no intersetoriál”.
Xefe Governu subliña iha fulan-maiu 2024, iha Konferénsia Internasionál ba dala 4 kona-ba Estadu Illa Ki’ik sira ne’ebé iha hela Dezenvolvimentu, katak “maske ita-nia tasi sira oferese oportunidade ekonómika boot, ita iha obrigasaun atu aproveita potensiál ida-ne’e ho responsabilidade hodi proteje ambiente no ninia biodiversidade. Nune’e, Timor-Leste iha kompromisu atu dezenvolve ekonomia azúl ida ne’ebé sustentável.”
Programa Governu nian subliña katak “oseanu marka ona Timor-Leste nia pasadu no nu’udar ai-riin ida husi ninia vizaun ba futuru” no hatutan tan katak “tanba ne’e protesaun no prezervasaun ambiente tasi nian nu’udar fundamentál atu proteje maneira moris no dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste nian.”
“Tanba ne’e mak ita hatete: ita depende ba tasi, no tasi depende ba ita!”, hatete hosi Primeiru-Ministru iha Konferénsia “Ita-nia Oseanu”, iha Atenas iha fulan-abril tinan 2024.
Iha reuniaun hanesan hosi Konsellu Ministrus, aprova mós Rejime Jurídiku ba Investigasaun Sientífika Mariña Internasionál, ne’ebé ho objetivu atu regula prosedimentu autorizasaun hodi hala’o atividade investigasaun sientífika ba tasi hosi Estadu estranjeiru ka organizasaun internasionál sira iha espasu marítimu Timor-Leste nian.
Desizaun rua ne’e reflete kompromisu Governu nian, ne’ebé asume iha nia Programa, “ba Dezenvolvimentu Sustentável Ajenda 2030, iha kazu espesífiku ida-ne’e, liuhosi apoiu no kompromisu ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável 14, ne’ebé prevee konservasaun no utilizasaun sustentável ba oseanu, tasi no rekursus tasi nian ba dezenvolvimentu sustentável”.
“Tasi ne’e importante tebetebes ba ema nia moris! Fó mai ita kuaze buat hotu ne’ebé ita presiza: ai-han, saúde, konektividade, divertimentu, inspirasaun no prosperidade”, tenik Primeiru-Ministru, iha aprezentasaun Programa Governu nian, hodi reforsa katak konstrusaun Ekonomia Azul “sei presiza esforsu hamutuk no dinámiku hosi ministériu no entidade públika oioin”.
Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós Governu, Agio Pereira, subliña katak “ho medida hirak-ne’e, Governu reforsa sentralidade tasi nian iha identidade no futuru Timor-Leste nian, hodi tau oseanu hanesan sentru estratéjia ba dezenvolvimentu sustentável no afirmasaun internasionál”. REMATA