……………………………………………………………………………………………………………
Komunikadu Imprensa
Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 18 fulan-juñu tinan 2025
Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira, kona-ba alterasaun daruak ba Dekretu-Lei n. 47/2023, loron 23 fulan fulan-agostu, ne’ebé aprova orgánika Prezidénsia Konsellu Ministrus (PCM, sigla iha lian portugés) nian.
Kuaze tinan rua hafoin inísiu mandatu Governu Konstitusionál IX, presiza halo ajustamentu balun iha orgánika Prezidénsia Konsellu Ministru nian, bazeia ba esperiénsia ne’ebé hetan ona, ho objetivu atu hadi’a funsionamentu instituisaun ne’e nian.
Nune’e, orgánika nia regra sira hetan adekuasaun, hodi permite katak Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál bele iha autonomia, liuhosi orgánika rasik. Aleinde ne’e, kria mós Departamentu Teknolojia no Informátika, servisu foun ida ne’ebé molok ne’e la prevee, maibé ne’ebé hahú daudaun ona sai autónomu entre servisu oioin ne’ebé halo parte iha Prezidénsia Konsellu Ministrus.
Revizaun ida-ne’e mós uza hodi atualiza no ajusta atribuisaun sira Prezidénsia Konsellu Ministrus nian, liuliu hirak ne’ebé relasiona ho atribuisaun sira husi ministériu seluk nian, atu nune’e bele hadi’a koordenasaun no evita knaar sira ne’ebé sobrepoin malu.
*****
Projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, hetan mós aprovasaun, kona-ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 1/2025, loron 8 fulan-janeiru, ho objetivu atu prolonga tan fulan neen, to’o loron 01 fulan-janeiru tinan 2026, tama iha vigór Kódigu Aprovizionamentu no Kontratus Públikus foun.
Medida ne’e atu garante rejime jurídiku foun ne’e tama iha vigór ne’ebé ho efikás no koordenada, asegura kondisaun sira ne’ebé nesesária ba ninia implementasaun tomak, garante seguransa jurídika no tuir prinsípiu sira Administrasaun Públika nian, liuliu legalidade, efisiénsia no razoabilidade.
*****
Konsellu Ministrus, tuir projetu ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, delibera hodi aprova proposta Timor-Leste nian kona-ba ofertas asesu ba beins merkadu ASEAN iha ámbitu prosesu negosiasaun adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN.
Ofertas atu hetan asesu ba merkadu ASEAN ne’ebé aprezenta husi Timor-Leste iha ámbitu prosesu adezaun plena bazeia ba Akordu Komérsiu Merkadorias ASEAN (ATIGA) no kompostu hosi aprezentasaun lista produtu ho kompromisu atu hamenus neineik tarifa aduaneira nian ne’ebé aplika ba sasán sira ne’ebé importa husi Estadu-membru sira. Oferta sira-ne’e ho objetivu atu halakon barreira komersiál no aliña rejime aduaneiru nasionál ho regra sira merkadu komún ASEAN nian, nune’e mós prevee salvaguardas atu proteje setór sensivel sira produsaun nasionál nian.
*****
Aprova mós Projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, kona-ba mudansa oráriu funsionamentu postu fronteirisu ho Repúblika Indonézia.
Medida ne’e ho objetivu atu reforsa kooperasaun entre país rua no fasilita mobilidade iha zona fronteirisa sira, hodi nune’e bele promove fluksu ema no merkadorias no hametin lasu sosiál, kulturál, familiár no ekonómiku entre komunidade sira iha sorin rua fronteira nian. Alterasaun ida-ne’e mós atu hatán ba proposta ida ne’ebé aprezenta hosi Autoridade Nasionál Jestaun Fronteiras Indonézia nian no tuir prinsípiu resiprosidade entre nasaun viziñu sira.
Ho desizaun ne’e, postu fronteira Batugade, Salele, Sakato no Oesilu sei hala’o operasaun husi tuku 9 dadeer to’o tuku 6 lokraik, ho deskansa husi tuku 1 loraik to’o tuku 2 lokraik, aliña ho oras abertura husi postu sira Indonéziu nian iha Motaain, Motamasin, Wini no Napan.
*****
Konsellu Ministrus, tuir projetu ne’ebé aprezenta hosi Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Gastão Francisco de Sousa, deside hodi autoriza despeza, ho montante dolar amerikanu millaun 16,47, relasiona ho ezekusaun obra konstrusaun instalasaun foun Institutu Politékniku Betano (IPB) nian, iha Munisípiu Manufahi.
Projetu ida-ne’e halo parte iha planu dezenvolvimentu integradu ne’ebé prevee ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál 2011–2030, ho objetivu sentrál atu hasa’e kualidade ensinu superiór no hametin formasaun rekursus umanus kualifikadus iha área estratéjiku ba dezenvolvimentu nasionál.
*****
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, no Prezidente Autoridade Turizmu Timor-Leste (ATTL, IP), Virgilio Smith, halo aprezentasaun kona-ba Konferénsia Komunidade Luzu-Aziatiku ba dala 4, ne’ebé sei hala’o iha loron 27 to’o 29 fulan-juñu iha Sentru Konvensaun Dili.
Ho lema “Unidu iha Diversidade — Dezafiu no Oportunidade sira hosi Legadu Sekulár ida”, edisaun dahaat hosi konferénsia ida-ne’e, ne’ebé koñesidu mós hanesan Asian Portuguese Community Conference – APCC, sei halibur reprezentantes hosi komunidade sira ho orijen portugeza iha Ázia, liuliu hosi Malaka (Malázia), Makau, Sri Lanka, Goa (Índia), no Myanmar, Togu no Flores (Indonézia), Tailándia no Timor-Leste.
Programa ne’e sei inklui diskursu ofisiál, palestra, meza redonda, eventu kulturál no projesaun dokumentáriu sira. Durante eventu ne’e, Deklarasaun Díli mós sei aprezenta no asina, ho objetivu atu kria Asosiasaun Komunidade Luzu-Aziátika (APCA).
*****
Ikus-liu, Konsellu Ministru deside fó poder tomak ba Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hodi asina memorandu entendimentu entre Ministériu Transporte no Komunikasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Ministériu Transporte Repúblika Indonézia nian, ho objetivu atu hametin kooperasaun bilaterál entre nasaun rua ne’e kona-ba formasaun iha área transporte nian. REMATA