Tuir notifikasaun formál hosi empreza Santos kona-ba hapara produsaun iha kampu Bayu Undan, Governu Konstitusionál IX reafirma katak tranzisaun ida-ne’e planeia tiha ona no implementa ona medida estratéjika sira hodi garante dezenvolvimentu kontínuu hosi setór enerjétiku nasionál no valorizasaun rekursus naturais hodi benefisia populasaun tomak.
Iha nia Programa, Governu define setór petróleu no rekursus minerais hanesan “pilár ida hosi dezenvolvimentu ekonómiku futuru Timor-Leste nian”, ho misaun atu garante katak “rikusoin hosi rekursus naturais sei uza hodi harii Nasaun no fó progresu no moris-di’ak ba povu timoroan tomak”. Iha sentidu ida-ne’e, hapara produsaun iha Bayu Undan la’ós rohan ona ba ida-ne’e, maibé inísiu hosi faze foun ida, ne’ebé hetan apoiu hosi planu ida hodi konverte no valoriza infraestrutura sira ne’ebé iha ona, hamutuk ho dezenvolvimentu hosi solusaun estratéjika sira seluk, hanesan esplorasaun hosi kampu Chuditch no Greater Sunrise, prospesaun minerál iha área foun sira iha territóriu ne’e no implementasaun integrada Projetu Tasi Mane nian.
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, subliña iha ninia tomada-de-pose hanesan prioridade maka, reestruturasaun ba Diresaun TIMOR GAP no ANPM, ho objetivu atu “garante efisiénsia boot-liu iha setór petrolíferu, ne’ebé krusiál ba dezenvolvimentu nasaun nian”. Semana balun liutiha, governu aprova orgánika foun Ministériu Petróleu no Rekursus Minerais nian no hahú reforma kle’an ida ba setór ne’e, inklui reestruturasaun TIMOR GAP no Institutu Petróleu no Jeolojia, kriasaun empreza públika Murak Rai Timor, E.P., ne’ebé dedika ba setór mineiru, no separasaun funsaun ANPM nian sai entidade rua ne’ebé ketak. Lider foun sira simu pose iha fulan-setembru 2023.
Iha aprezentasaun Programa Governu nian ba Parlamentu Nasionál, Xefe Governu afirma katak “dezenvolvimentu Kosta Súl sei sai hanesan sentru atividade iha setór petróleu no gás naturál” no katak “Timor-Leste tomak sei hetan benefísiu hosi projetu ida-ne’e, la’ós de’it tanba aumentu Produtu Internu Brutu, maibé mós tanba dinámika ekonómika ne’ebé fó hosi produtividade hosi fatór ekonómiku oioin”.
Tanba ne’e Governu planeia no estrutura ona rekonversaun kampu Bayu Undan ba projetu Kaptura no Armazenamentu Karbonu (CCS). Inisiativa inovadora ida-ne’e sei transforma Bayu Undan sai sentru rejionál armazenamentu karbonu subterráneu, ho kapasidade kalkuladu to’o tonelada millaun 10 kada tinan, ne’ebé nu’udar oportunidade estratéjika ida hodi hanaruk vida util infraestrutura nian, dada investimentu internasionál no hamosu reseita dolar millaun rihun-ba-rihun ba Estadu iha futuru.
Iha tempu hanesan, Governu, liuhosi Ministériu Petróleu no Rekursus Minerais no Timor Gap, planeia atu esplora rezerva gás ne’ebé iha kampu Bayu Undan, ne’ebé bele utiliza tuir kontratu seluk, hanesan kampu Chuditch no seluk tan, ho objetivu atu dada kadoras gás nian mai Timor-Leste. Estratéjia ida-ne’e garante katak potensiál enerjétiku kampu nian kontinua hetan valorizasaun, maski hafoin nia faze produsaun prinsipál remata.
Projetu sira-ne’e halo parte iha vizaun estratéjika ba tranzisaun enerjétika no dezenvolvimentu sustentável ne’ebé promove husi Governu Konstitusionál IX, ho foku ba industrializasaun, kriasaun empregu no diversifikasaun ba fonte kreximentu ekonómiku. Rekonversaun Bayu Undan, hamutuk ho Projetu Tasi Mane, dezenvolvimentu Greater Sunrise, konstrusaun gazodutu foun no foku ba indústria downstream, reflete polítika enerjétika moderna ne’ebé aliña ho dezafiu sira iha futuru.
Hanesan parte hosi dezenvolvimentu hosi kampu Greater Sunrise, Governu kontinua negosiasaun sira ho parseiru internasionál sira ho objetivu hodi permite konstrusaun hosi gazodutu ida hodi transporta gás ne’e mai Timor-Leste, iha ámbitu hosi Tratadu kona-ba Fronteiras Marítimas ne’ebé asina ona ho Austrália. Iha deklarasaun konjunta ne’ebé fó-sai iha loron 21 fulan-dezembru tinan 2024, governu sira Timor-Leste no Austrália nian reafirma sira-nia kompromisu ba dezenvolvimentu hamutuk kampu Greater Sunrise, hodi subliña importánsia estratéjiku hosi projetu ida-ne’e ba kreximentu ekonómiku Timor-Leste nian. Nasaun rua ne’e hato’o sira-nia vontade atu kontinua kolabora ho forma konstrutiva hodi garante katak benefísiu husi inisiativa ida-ne’e fó benefísiu ba povu timoroan no kontribui ba konsolidasaun soberania enerjétika nasaun nian.
Projetu Tasi Mane nu’udar inisiativas estruturantes ida hosi polítika enerjétika no industriál Governu nian, ne’ebé dezeña atu transforma kosta súl Timor-Leste nian sai korredór dezenvolvimentu integradu ida iha setór petróleu no gás naturál. Projetu ne’e inklui konstrusaun baze lojístika ida iha Suai, refinaria ida no kompleksu petrokímika ida iha Natarbora, no mós fábrika ida ba Gás Naturál Likefeitu (GNL) no infraestruturas apoiu nian. Objetivu sentrál mak atu kria kadeia valór nasionál ida iha setór enerjétiku, ne’ebé sei maximiza benefísiu ekonómiku sira hosi esplorasaun rekursus naturais, hamosu empregu diretu no indiretu, impulsiona kreximentu ekonomia lokál sira no hametin soberania enerjétika no industriál nasaun nian. Liuhusi implementasaun projetu ida-ne’e, Governu iha mós intensaun atu atrai investimentu privadu, dezenvolve infraestrutura komplementár no promove industrializasaun no koezaun territoriál.
Ho medida hirak-ne’e, Governu reafirma ninia kompromisu ba jestaun rikusoin nasaun nian ne’ebé responsavel no transformativu, atu nune’e bele garante katak riku-soin petrolíferu nasaun nian kontribui nafatin ba dezenvolvimentu no moris-di’ak jerasaun prezente no aban-bainrua nian.