……………………………………………………………………………………………………………
Loron 19 fulan-maiu tinan 2025
Ho ida-ne’e, Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste, liuhosi Gabinete Portavós, ezerse ninia direitu resposta ba artigu ne’ebé publika hosi jornál Expresso iha loron 18 fulan-maiu tinan 2025, ho títulu “Indultu, nomeasaun no basa: liman hosi podér polítiku Timor-Leste nian kaer ona justisa”, tuir termu sira ne’ebé prevee legalmente.
Artigu ida-ne’e kontein erru faktuál, omisaun relevante, asosiasaun abuziva no formulasaun espekulativa sira, ne’ebé distorse realidade institusionál no jurídika Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian. Aleinde ne’e, Expresso to’o daudaun ne’e seidauk publika direitu resposta anteriór ne’ebé submete hosi Governu relasiona ho artigu loron 13 fulan-maiu, iha violasaun klara ba direitu resposta ne’ebé prevee iha Lei Imprensa.
Maski simu ona, iha tempu ne’ebé loos, direitu resposta hosi Governu Timor-Leste ba artigu loron 13 fulan-maiu nian, Expresso la kontinua ho nia publikasaun, ne’ebé nu’udar violasaun klara ida ba lejizlasaun kona-ba kontraditóriu no devér deontolójiku sira jornalizmu nian.
l Mari Alkatiri la’ós prezidente Fretilin nian, hanesan temi ona, maibé sekretáriu-jerál hosi forsa polítika ne’ebé temi ona.
l Alegasaun katak Vise-Primeiru-Ministru bele hetan indultu laiha fundamentu. Francisco Kalbuadi Lay seidauk hetan kondenasaun ba krime ruma no tanba ne’e legalmente la bele sujeita ba indultu. Presiza hanoin katak indultu nu’udar prerrogativa eskluziva Prezidente Repúblika nian, tuir termu sira Konstituisaun nian, no aplika de’it ba ema sira ne’ebé hetan kondenasaun ho desizaun transitada em julgado (sentensa finál).
l Substituisaun ba eis-Prokuradór-Jerál Repúblika, Afonso Lopes, akontese iha nia mandatu nia rohan, ho Prokuradór-Jerál Adjuntu ne’ebé hetan nomeasaun nu’udar nia susesór. Laiha demisaun, no mós ruptura institusionál, hanesan hanoin ne’ebé artigu ne’e hamosu.
Alegasaun falta juis ne’e barak liu tanba fallansu atu hala’o inspesaun no avaliasaun ba juis primeira instánsia durante tinan balun nia laran, ne’ebé fó impaktu ona funsionamentu normál sistema judisiál nian. Omisaun ba avaliasaun sira-ne’e parte balun tanba inefikásia hosi asesória judisiál ne’ebé eziste durante períodu ida-ne’e. Atu nega katak inspesaun sira hanesan ne’e la akontese ne’e laloos.
Iha artigu ne’e hateten katak Tribunál Rekursu lakon nia membrus metade. Tuir loloos, iha tribunál ne’e juis ida-de’it maka mate ona. Ida-ne’e akontese iha tinan neen liubá, no nunka hetan substituisaun, ne’ebé halo númeru juis uitoan de’it no iha númeru par, hodi halo susar atu tribunál funsiona ho di’ak. Omisaun ba informasaun ida-ne’e halo lee-na’in entende sala situasaun.
Nomeasaun ba Juis Afonso Carmona nu’udar Prezidente Tribunál Rekursu ne’e halo tuir Lei n. 4/2025, ne’ebé aprova hosi Parlamentu Nasionál no promulga hosi Prezidente Repúblika. Hanesan ho Prezidente Tribunál Rekursu anteriór hotu-hotu, nomeasaun kompeténsia Xefe Estadu nian, no laiha ezijénsia legál katak ema ne’ebé hetan nomeasaun ne’e tenke membru hosi Tribunál ne’e rasik ka primeira klase.
Aleinde ne’e, regra ne’ebé determina katak Prezidente tribunál nian eleitu hosi membru sira rasik aplika de’it ba Supremu Tribunál Justisa, ne’ebé seidauk instala.
Sujestaun katak indultu ruma ne’ebé fó ba eis-padre Richard Daschbach maka rezultadu hosi mudansa sira ba Lei Organizasaun Judisiál nian maka sala no laiha fundamentu. Prosesu indultu, hanesan prevee iha Konstituisaun, la depende ba Tribunál Rekursu ka Prokuradoria-Jerál Repúblika. Tentativa atu liga kestaun ida-ne’e ba mudansa lejizlativa sira foin lalais ne’e espekulativa no laloos.
Inkluzaun, iha artigu hanesan, epizódiu ne’ebé akontese iha Oe-Kusi ne’ebé envolve Primeiru-Ministru laiha ligasaun ho kestaun justisa ka separasaun podér. Ida-ne’e hanesan tentativa ida ne’ebé klaru atu dezakredita ema ruma pesoalmente, lahó ligasaun institusionál ka legál ruma ba konteúdu sentrál notísia nian. Afirmasaun katak faktu sira hanesan ne’e “viola separasaun podér sira” laiha fundamentu no laiha rigor legál.
Dala ida tan, Expresso alega katak husu esklaresimentu hosi delegasaun Timor-Leste nian iha Bruxelas, hodi ignora instituisaun ofisial sira ne’ebé iha Dili, hanesan Governu ka Prezidénsia Repúblika. Eskolla ida-ne’e, inesplikavel no repete, hatudu neglijénsia informativa no intensaun ida atu evita kontraditóriu diretu. Artigu ne’e mós ignora kompletamente ezisténsia hosi direitu resposta ne’ebé haruka ona antes no mós disponivel ba públiku iha plataforma ofisiál sira Governu nian.
Artigu ne’e refere ba substituisaun hosi Lukeno Alkatiri hosi Konsellu Superiór Majistratura Judisiál nian, lahó kontestualizasaun katak hetan nomeasaun iha tinan 2022 hosi Prezidente Repúblika iha tempu ne’ebá, Francisco Guterres Lú-Olo, ne’ebé iha momentu ne’ebá kaer knaar sira hanesan Xefe Estadu no Prezidente Fretilin.
Importante mós atu subliña katak nomeasaun ne’e akontese de’it loron balun antes eleisaun prezidensiál sira 2022 nian iha segunda volta, momentu ida ne’ebé sensivel tebes hosi pontu-de-vista institusionál. Maski nune’e, ida-ne’e la’ós alvu ba krítika públika hosi sira ne’ebé ohin hatudu ba alegasaun interferénsia polítika iha nomeasaun sira ne’ebé hanesan.
Omisaun hosi kontestu ida-ne’e hosi Expresso revela tratamentu parsiál ida hosi informasaun no kontribui ba konstrusaun narrativa ida ne’ebé la ekilibradu, hodi hamosu hanoin kona-ba interferénsia polítika bainhira de’it ida-ne’e iha interese ba liña editoriál artigu nian.
Artigu ne’ebé publika hosi Expresso iha loron 18 fulan-maiu tinan 2025 aprofunda narrativa ida ne’ebé parsiál no laloos, ne’ebé kria bazeia ba deklarasaun sira ne’ebé la verifika, omisaun sira hosi kontestu no uzu desproporsionál hosi fonte anónima sira. Ninia konteúdu fó impaktu ba persesaun esterna kona-ba estabilidade no lejitimidade instituisaun demokrátika Timor-Leste nian.
Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste reafirma ninia kompromisu ba Estadu Direitu, separasaun podér no respeitu ba Konstituisaun, no rejeita tentativa ruma atu instrumentaliza justisa liuhosi mídia ka atu manipula polítikamente aktu institusionál lejítimu sira.
Tanba ne’e, husu ba Expresso atu publika direitu resposta ida-ne’e tomak, ho destake hanesan ne’ebé fó ba artigu ida-ne’e, nune’e mós publikasaun direitu resposta anteriór, ne’ebé seidauk publika, hodi kumpre lejizlasaun portugeza ne’ebé aplikavel. REMATA
Dili, loron 19 fulan-maiu 2025
Gabinete Portavós Governu
Prezidénsia Konsellu Ministrus
Repúblika Demokrátika Timor-Leste