Toleránsia Pontu iha loron 19 fulan-Maiu tinan 2025 iha okaziaun Selebrasaun Aniversáriu “Restaurasaun Independénsia” nian ba da-23

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Loron 16 fulan-maiu tinan 2025

Komunikadu Imprensa

Toleránsia Pontu iha loron 19 fulan-Maiu tinan 2025 iha okaziaun Selebrasaun Aniversáriu “Restaurasaun Independénsia” nian ba da-23

Konsidera katak tuir alínea a) husi n. 2 artigu da-7 husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera husi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no n.10/2023, loron 5 fulan-abríl, prevee katak bele fó toleránsia ba okaziaun data komemorativu ofisiál;

Hodi konsidera katak tuir termus alínea d) hosi n. 1 artigu 2.º hosi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera hosi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu , no Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, loron 20 fulan-Maiu, hanesan Loron Restaurasaun Independénsia, nu’udar loron feriadu nasionál.

Hodi konsidera katak tinan ida-ne’e, loron 20 fulan-Maiu selebra aniversáriu “Restaurasaun Independénsia” ba dala 23;

Hodi haree katak importánsia istórika husi data ida-ne’e, ne’ebé nu’udar rezultadu hosi autodeterminasaun povu timoroan nian ba ninia independénsia;

No mós konsidera vontade husi Governu Konstitusionál IX atu festeja aniversáriu marku istóriku ida-ne’e ba dala 23, ho selebrasaun oioin iha territóriu nasionál tomak;

Haree ba faktu ida-ne’e, permite ema barak atu halo viajen ba sira ida-idak nia fatin orijen hodi selebra data istóriku ida-ne'e ho sira-nia família;

Konsidera katak tuir dispostu iha alínea d) husi n. 6 artigu 7.º hosi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera husi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no 10/2023, loron 5 fulan-abríl, kompeténsia Primeiru-Ministru nian hodi fó toleránsia pontu ba “funsionárius no ajentes ministériu ka servisu sira ne’ebé depende ba sira, nune’e mós institutu no organizmu sira ne’ebé integra iha administrasaun indireta Estadu nian”;

Tanba ne’e, tuir termu dispostu iha alínea a) husi n. 2 no iha alínea d) hosi n. 6 artigu 7.º husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu nian, ne’ebé altera ho Lei sira n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no Lei n. 10/2023 loron 5 fulan-abríl, Primeiru-Ministru, liuhosi Despaxu n.º /PM/V/2025, determina tuirmai:

  1. Fó toleránsia pontu iha loron 19 fulan-maiu tinan 2025, loron tomak.
  2. Despaxu ida-ne’e abranje funsionáriu, ajente no traballadór hotu-hotu ne’ebé hala’o atividade iha servisus administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka deskonsentradu, ka iha organizmu administrasaun indireta sira.
  3. La inklui iha númeru anteriór rekursus umanus hosi servisu públiku sira ne’ebé, tanba natureza hosi atividade ne’ebé sira hala’o, tenke hala’o nafatin serbisu durante períodu ne’e.
  4. Sein prejuizu ba kontinuidade no kualidade servisu públiku nian ne’ebé atu halo, dirijentes másimus husi servisu sira ne’ebé maka temi ona iha númeru anteriór, tenke fó dispensa ne’ebé hanesan ba devér asiduidade funsionáriu sira ne’e nian, ne’ebé sei determina bazeia ba oportunidade. REMATA
   Ba leten