Timor-Leste Selebra Loron Mundiál Lian Portugés no Kultura iha CPLP ho Atividades iha Aileu

Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, serbisu hamutuk ho Autoridade Munisipál Aileu, iha segunda-feira, loron 12 fulan-maiu tinan 2025, komemora Loron Mundiál Lian Portugés no Loron Lian Portugés no Kultura iha CPLP, liuhosi serimónia ida iha Salaun Timor-Klaran, Aileu, ho tema “Lian Portugés no Jerasaun Foun: Promosaun no Difuzaun iha Era Dijitál”.
Eventu ne’e konta ho prezensa hosi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, no Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, José Honório Jerónimo.
Iha ninia intervensaun, Ministru Bendito dos Santos Freitas afirma katak, “Lian Portugés ne’e nu’udar espresaun ida ne’ebé boot-liu hosi ita-nia identidade koletiva”, hodi hatutan tan katak Lian Portugés hanesan “eransa ne’ebé moris iha ita-nia istória sira, instrumentu ba ita-nia kriasaun artístika, kanál ba ita-nia pensamentu no, liuliu, ponte hodi hasoru-malu entre povu sira”. Destaka mós katak “Lian Portugés la’ós de’it hanesan símbolu ida, maibé mós hanesan ferramenta ida ba transformasaun sosiál no polítika, meiu ida hodi hasa’e konsiénsia, prezerva kultura no promove dezenvolvimentu inkluzivu”.
Kona-ba dimensaun internasionál hosi lian ne’e, Ministru rekorda katak “husi Áfrika to’o Ázia, husi Amérika to’o Europa, ita iha makdalek liu millaun 260 ne’ebé namkari iha sikun haat mundu nian - ho sotake, espresoins no esprénsias ne’ebé diferente, maibé unidu ho lian ida de’it”, hodi subliña katak “selebra Loron Lian Portugés hanesan mós selebra diversidade no solidariedade entre país sira ne’ebé utiliza lian ne’e”.
Ministru remata ninia intervensaun ho mensajen kompromisu no esperansa nian ida: “Ohin, ita reafirma ita-nia kompromisu ba lian ida-ne’e, ne’ebé define no liga ita. Atu selebrasaun data ida-ne’e sai hanesan inspirasaun atu nune’e, hamutuk, ita kontinua valoriza, proteje no promove Lian Portugés nu’udar patrimóniu imateriál ita hotu nian. Viva Lian Portugés! Viva Luzofonia!”
Entre konvidadu sira ne’ebé marka prezensa mak Embaixadór Angola, José Andrade de Lemos, Embaixadora Portugal, Manuela Bairos, Enkarregada Negósius husi Embaixada Brazil, Rita Marques, no reprezentante organizasaun g7+, Félix Piedade, hanesan observadór husi CPLP.
Programa ne’e, inklui meza-redonda ho partisipasaun hosi oradór sira hosi jerasaun oioin, maioria foin-sa’e sira, no espresaun kulturál oioin ne'ebé promove hosi estudantes hosi eskola sira munisípiu nian, hanesan knananuk, dansa tradisionál, resitasaun poezia, aprezentasaun teatru no desfile ho traje típiku hosi país sira CPLP nian. Aprezenta mós vídeo klip “Viva CPLP”, ne’ebé kria husi Asosiasaun ArtEmpreender/The Kraken ho apoiu hosi Instituto Internacional da Língua Portuguesa (IILP), no livru dijitál “Bem-vindo a Timor-Leste”, ne’ebé prepara husi alunus 12.º hosi Eskola CAFE Aileu.
Iha tempu hanesan, hala’o mós feira livru no espozisaun ho partisipasaun hosi Embaixada Portugal, organizasaun g7+, Plural Editora, ABUT, Asosiasaun Haktuir Ai-Knanoik, Fundação Oriente, Eskola CAFE no hosi Projeto Montanha.
Prezidente hosi Autoridade Munisipál Aileu, João Bosco dos Santos, destaka importánsia desentraliza eventu sira hanesan ida-ne’e, hodi fó oportunidade ba munisípiu sira atu valoriza sira-nia rekursu no talentu sira no mós promove lian portugés no kultura.
Loron Mundiál Língua Portugeza ne’ebé komemora iha Dili iha loron 5 fulan-maiu liubá, ho serimónia ida iha Palásiu Governu ne’ebé halibur alunu no profesór sira besik 2000 husi Rede CAFE no Eskola Sekundária 4 de Setembro. Eventu ne’e sura ho prezensa husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé apela ba inan-aman sira atu enkoraja oan sira hodi aprende lian portugés no subliña katak “konstrusaun Estadu sei sai frajil bainhira povu la domina lian ofisiál”. Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, no Vise-Primeiru-Ministru, Mariano Assanami Sabino, ne’ebé ida-idak reforsa papél eskola nian hodi promove lian portugeza no nia valór istóriku hanesan símbolu rezisténsia no identidade nasionál. Selebrasaun ne’e hala’o mós iha eskola oioin iha país ne’e ho atividade kulturál sira, hodi promove rekoñesimentu ba portugés hanesan instrumentu komunikasaun no koñesimentu e ligasaun ba mundu.