Timor-Leste sei sai uma-na’in ba Reuniaun Ministeriál g7+ba dala 6, iha loron 11 no 12 fulan-abril, ne’ebé sei halibur iha Dili Ministrus Negósius Estranjeirus no reprezentante altu nivel sira hosi nasaun-membru sira hosi grupu intergovernamentál ida-ne’e, ne’ebé harii iha tinan 2010 iha kapitál Timor-Leste nian. Enkontru ne’e marka tinan 15 dezde kriasaun hosi g7+ no nu’udar momentu ida atu halo avaliasaun no definisaun hosi diresaun estratéjiku foun ida ba promosaun dame, reziliénsia no kooperasaun entre nasaun sira ne’ebé afetadu hosi konflitu sira.
Iha serimónia abertura ne’e, Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun Timor-Leste nian, Bendito dos Santos Freitas, subliña katak g7+ “mosu hanesan lian ida ne’ebé maka’as ba Estadu sira ne’ebé frajil no afetadu hosi konflitus”, hodi promove “solusaun sira ne’ebé lidera hosi sira-ne’e rasik, aprendizajen mútua (aprende ba malu) no solidariedade”.
. Xefe diplomasia Timor-Leste nian agradese delegasaun estranjeiru sira-nia prezensa no destaka trajetória Timor-Leste nian hanesan prova ida katak “frajilidade la define ita”, hodi afirma katak saida maka define nasaun membru sira mak “ita-nia determinasaun, ita-nia esperansa no ita-nia kompromisu hodi harii futuru ida ne’ebé di’ak-liu ba ita-nia povu sira”.
Eventu ne’e iha mós diskursu ida hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, ne’ebé fó-hanoin kona-ba kontestu ne’ebé harii grupu ne’e no difikuldade no dezafiu sira ne’ebé Timor-Leste hasoru iha “luta ba estabilidade”. “Maske ho istória todan ida-ne’e, ami hili dalan ida ne’ebé diferente – la’ós ida vingansa nian, maibé rekonsiliasaun, diálogu no unidade nasionál nian.” “Ami komprende katak atu dame bele dura, ida-ne’e tenke lidera hosi sira ne’ebé hetan esperiénsia funu nian – no la’ós impoin hosi li’ur”, nia hatete.
Xefe Estadu subliña nesesidade, “bainhira ita haree ba futuru, atu reafirma ita-nia kompromisu ba objetivu fundamentál tolu” – primeiru, “kontinua halo defeza koletiva ba reforma sira iha instituisaun internasionál sira”, segundu, “atu hametin ita-nia solidariedade – tanba ida ne’e maka forsa loloos g7+ nian” no “atu promove propriedade nasionál iha aspetu hotu-hotu dame no dezenvolvimentu nian”.
Iha nia diskursu, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hanoin hikas loron dahuluk sira g7+ nian, bainhira “grupu ne’e seidauk hetan rekoñesimentu formál” no “Timor-Leste hanesan nasaun ne’ebé joven liu iha mundu”. Liutiha tinan sanulu-resin-lima, nia destaka, g7+ sai hanesan “plataforma estruturada ida, ho estatutu observadór iha ONU no impaktu rekoñesidu iha polítika internasionál”.
Xefe Governu defende nesesidade atu grupu “asume kontrolu ba ninia destinu”, hodi aprezenta proposta konkretu haat: promosaun “diálogu no rekonsiliasaun nasionál hanesan dalan úniku sustentável ba rezolusaun konflitu sira”, reforsu “aprendizajen entre parte sira”, valorizasaun ba nasaun frajil sira hanesan “parseiru hanesan iha prosperidade hamutuk no hanesan ponte ida ba mundu ida ne’ebé pasífiku liu” no mós mobilizasaun “kapitál polítiku no investimentu hodi hametin ita-nia kauza koletiva” ba formasaun “bloku ida ba dame”.
Sorumutu ne’e sei hala’o iha Centro de Convenções de Díli no sei partisipa hosi reprezentante sira hosi nasaun membru g7+ hotu-hotu, no mós parseirus dezenvolvimentu no organizasaun internasionál sira, inklui sub-sekretária-jerál Nasoins Unidas nian ba Apoiu Konsolidasaun Pás, Elizabeth Spehar. Durante loron rua, partisipante sira sei haree filafali meta sira ne’ebé mak atinje ona dezde grupu nia fundasaun, adota enkuadramentu foun ida ba kooperasaun estratéjiku no hili prezidénsia g7+ foun.
Harii iha 2010, g7+ hanesan koligasaun ida hosi nasaun sira ne’ebé afetadu hosi konflitus no frajilidades ne’ebé defende abordajens inkluzivas ne’ebé lidera hosi Estadus ne’e rasik ba harii dame, dezenvolvimentu no reziliénsia. Timor-Leste, nasaun uma-na’in no membru fundadór, reafirma nia kompromisu ba diplomasia multilaterál no ba hametin lian hosi nasaun sira ne’ebé iha hela dezenvolvimentu iha senáriu globál liuhosi enkontru ida-ne’e.