Sorumutu Konsellu Ministrus 10 Novembru 2010

GOVERNU KONSTITUSIONÁL BA DA-IV

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

.............................................................................................................................................

KOMUNIKADU IMPRENSA

Sorumutu Konsellu Ministrus 10 Novembru 2010

Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Kuarta-feira ida ne’e, loron 10 fulan Novembru tinan 2010, iha Sala Sorumutu Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Díli, no halo aprovasaun ba:

1. Malanesian Spearhead Group

Governu Timor-Leste desidi sai nu’udar membru observadór Malasian Spearhead Group nian, ne’ebé mak forma hosi República Ilhas Fidji, hosi Estadu Independente Papua Nova Guiné, hosi Ilha Salomão, hosi Repúblika Vanuatu no hosi Front de Liberation Nationale Kanak et Socialiste hosi Nova Caledónia.

Organizasaun sub-rejionál ida ne’e ninia objektivu mak atu promove: fortalesimentu komérsiu entre membru sira; interkámbiu kultura nian sira, tradisaun no valór hirak melanéziu nian sira; igualdade soberania; kooperasaun ekonómika no téknika entre Estadu sira; no aliñamentu polítika nian sira tu bele promove objetivu kresimentu ekonomiku, dezenvolvimentu sustentável, governasaun diak no seguransa ba membru organizasaun nian sira.

2. Dekretu-Lei ne’ebé transforma  Institutu Mikrofinansas sai Banku Komersiál

Governu Konstitusionál ba da-IV oras ne’e haka’as-an hela tu bele oferese liña kréditu ba povu Timor-Leste hanesan forma ida atu alivia moris kiak no atu promove dezenvolvimentu ekonómiku, liu-liu iha área rural sira.

Institutu Mikro-finansas Timor-Leste – ne’ebé UNTAET harí iha 2001 – sai la adekuadu ona tandeit ninia atividade real no nesesidade Estadu Timor-Leste nian. Presiza duni transformasaun Institutu ne’e n ba fali sosiedade anonima ida ho kapital hirak ne’ebé publiku hodi bele asegura ninia konformidade ho lei nasionál sira no mos atu habelar ninia atividade sira iha sektor bankáriu no finanseiru.

3. Rejime Jurídiku Sertifikasaun no Inskrisaun Empreza Konstrusaun Sivil no Konsultadoria Téknika Sivil nian

Atividade konstrusaun sivil nian mak sai nu’udar faktor importante ida ba dezenvolvimentu ekonomia nasionál, hodi kontribui maka’as ba hakiak empregu. Maski nune’e, atividade ida ne’e mos iha risku konaba seguransa populasaun nian, tanba ne’e mak sertifikasaun empreza konstrusaun nian sira no konsultadoria sivil nian tenki halo tuir kriteriu hirak rigorozu, la’os deit iha finanansas nian, maibé liu-liu iha kapasidade teknika, ekipamentu no material hirak atu uza nian, atu bele garante kualidade no seguransa ba obra, edifikasaun ka projectu hirak ne’ebé mak atu hala’o hodi labele fo risku ba moris no rikusoin hosi ema hirak atu uza projektu ne’e.

Haré ba espesifisidade hirak propriu hosi regulamentasaun sektor konstrusaun sivil nian, mak prosedimentu ne’ebé mak eziste iha Ministériu Infra-estrutura nian ba atu klasifika empreza konstrusaun sivil no konsultadoria teknika la ajusta ona ho realidade atuál Timor-Leste nian, nune’e mos ho dezenvolvimentu sustentavel País ne’e nian. Tanba ne’e mak Konsellu Ministrus aprova tiha ona dekretu-lei ida ne’e, ne’ebé mak regula kondisaun hirak konabá sertifikasaun no inskrisaun empreza hirak hosi konstrusaun sivil no konsultadoria teknika sivil nian, ne’ebé mak hala’o sira nia atividade iha teritóriu nasionál.

4. Dekretu-Lei konabá Rejistu ba Emprezáriu hirak Individuál hosi Sektor Konstrusaun Sivil nian

Haree katak profisionalizmu individuál barak mak hosi sektor konstrusaun sivil nian, ne’ebé iha esperiénsia atu kaer sira nia negosiu ki’ik sira, mak Konsellu Ministrus, liu hosi diploma ida ne’e, harí rejime espesiál ida ba rejistu no kadastru emprezáriu hirak individual iha area profisionalizmu oin-oin, hosi sektor ida ne’e nian.

Nune’e mak Ministériu Infra-estrutura hakarak, garante ba ema profisionál sira ne’e katak iha posibilidade atu sira bele partisipa iha konkursu públiku hirak konabá aprovizionamentu hodi realiza obra sira ka traballadór hirak ho valór menus, hanesan forma ida atu, hosi parte ida, bele responde ba nesesidade hirak atuál hodi kria auto-empregu no, hosi parte seluk, hanesan forma ida atu promove kresimentu emprezariál Timor-Leste nian iha área konstrusaun sivil nian.

5. Evakuasaun Emerjénsia ba Estudante Timor oan sira iha Jogyakarta / Haruka Apoiu Finanseiru ba Indonésia

Vulkaun ne’ebé nakfera iha Foho Merapi hetok sai boot liu tan. Haré ba risku ne’ebé bele mosu ba ema hirak hela iha ne’ebá, mak Governu Indonésia hasai dekretu ida konabá Estadu Emerjénsia iha Provinsia Jogyakarta no hala’o planu evakuasaun iha fatin sanulu resin.

Dezastre natural, ne’ebé oho ona ema indonesia rihun ba rihun, bele sai mos perigu ba ema timor oan besik nain rihun ida atus rua, ne’ebé mak estuda hela iha Jogyakarta, hodi sira haré risku ida ba sira nia moris no sira nia saude komprometidu hela tanbá rai-rahun, partíkula no suar hirak hosi vulkaun nian ne’ebé mak nosivu tebes ba saude publika.

Haree ba  gravidade hosi faktu hirak ne’e, mak Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste, liu hosi Grupu Interministeriálne’ebé kompostu hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru, Solidariedade Sosial, Edukasaun, Finansas no Saúde, no hosi Gabinete Vise Primeiru-Ministru ba  Asuntu Sosial, elabora tiha ona planu aksaun nian ida atu  “konsulado bele proteje sidadaun timor oan hirak hela iha rai-liur ne’ebé mak hasoru hela perigu ba sira nia moris”.

Entretantu, osan hamutuk dolar amerika tokon ida, ne’ebé desidi iha Konsellu Ministrus liu ba, atu haruka ba Repúblika Indonésia, hodi bele tulun populasaun hirak ne’ebé afetadu no atu hamenus efeitu hirak nefastu kona-bá  duplu dezastre naturál (rai-nakdoko hamutuk ho tsunami no vulkaun nakfera) ne’ebé sobu illa Sumatra no Java.

6. Baze Lojístika Suai nian

Konsellu Ministrus fo ba iha Sekretaria Estadu Rekursu Naturál responsabilidade atu promoveaksaun hirak bele konkretiza baze lojístika kona-bá fornesimentu riku-soin no servisu nian sira (Supply-Base) iha parte Tasi Mane País ne’e nian.

Konsellu Ministrus analiza tiha ona mos:

1. Kriasaun baze lojístika fornesimentu rikusoi no servisu sira (Supply-Base) iha Suai

Governu konsidera ipóteze atu harí infra-estrutura hirak ne’ebé bele serbi ba atividade hirak ligadu ho mina rai no gáz, iha parte Tasi Mane nian, liu-liu iha Suai. Suply-Base ida ne’e sei sai esensiál atu bele hetan, iha Timor-Leste, valós akresentadu ne’ebé ligadu direktamente ho atividade mina rai nian, ne’ebé mak bele sai nu’udar fonte atu hamosu tan biban hirak ba negosiu nian no hakiak tan empregu iha durante faze konstrusaun nian no durante períodu operasaun no manutensaun nian.

Kriasaun ba kondisaun hirak ne’e enkuadra iha estratéjia nasionál ne’ebé mak to’o oras ne’e ita buka atu hala’o, atu nune’e atividade hirak atuál (no futuru nian) kona-bá esplorasaun minarai nian bele, la’os deit atu hakiak negosiu no valór akresentadu, maibé mos atu estimula utilizasaun Timor-Leste hanesan plataforma suporte ba operasaun hirak minarai nian iha tasi.

2. Atribuisaun apoiu ba Konsellu Superiór Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) nian

Lei Orgânika a PNTL nian estabelese atribuisaun seña prezensa nian ida ba membru sira tandeit sira nia partisipasaun iha sorumutu Konsellu Superiór Polísia nian. Nune’e mak Konsellu Ministru disidi tiha ona valór ne’ebé mak atu atribui ba seña prezensa ne’ebé mak sei fo ba iha membru Konsellu Superiór Polísia nian sira, ba sorumutu ida-ida ne’ebé mak hala’o no hetan partisipasaun hosi sira.

   Ba leten