Governu hametin kompromisu atu halakon violénsia hasoru labarik sira durante vizita Reprezentante Espesiál ONU nian

Governu reafirma ninia kompromisu atu halakon violénsia hasoru labarik sira, iha ámbitu vizita ofisiál Reprezentante Espesiál Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian kona-ba Violénsia hasoru Labarik sira, Najat Maalla M’jid, mai nasaun ne’e, hosi loron 3 to’o 6 fulan-marsu tinan 2025. Ajenda vizita nian inklui sorumutu institusionál no serimónia lansamentu kompromisu nasionál hodi implementa kompromisu sanulu ne’ebé Timor-Leste asume iha Konferénsia Altu Nivel ne’ebé hala’o iha Bogotá, Kolómbia. 481814507 512866621869671 3165303859759181219 n 300x207 Governu hametin kompromisu atu halakon violénsia hasoru labarik sira durante vizita Reprezentante Espesiál ONU nian

Reprezentante Espesiál ONU ne’e simu iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato hosi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais, Mariano Assanami Sabino, Vise-Ministru Saúde, Flávio Brandão, no Prezidente Institutu ba Defeza Direitus Labarik (INDDICA, akrónimu iha lian portugés), Dinora Granadeiro. Durante ninia estadia, Reprezentante Espesiál ne’e hala’o sorumutu ho Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão atu hametin kooperasaun entre Timor-Leste no Nasoins Unidas hodi kombate violénsia hasoru labarik sira.

Iha eventu ida ne’ebé hala’o iha loron 5 fulan-marsu, iha Auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, Ministériu Finansas, formaliza adezaun Timor-Leste nian ba Pathfinding Global Alliance atu halakon violénsia hasoru labarik sira. Vise-Primeiru-Ministru, Mariano Assanami Sabino, destaka importánsia hosi inisiativa ida-ne’e hodi afirma katak “protesaun ba labarik hasoru abuzu sira la’ós de’it deklarasaun ida hosi Governu Timor-Leste, maibé mós kompromisu fundamentál ida hosi Estadu no Governu”. Nia hatutan tan katak “durante luta ba independénsia, labarik barak maka sai vítima hosi serbisu infantíl no forma abuzu sira seluk, ne’ebé halo sira sai vulneravel ba sofrimentu no konsekuénsia grave”. 482206222 526223443853773 6275814208184574819 n 300x199 Governu hametin kompromisu atu halakon violénsia hasoru labarik sira durante vizita Reprezentante Espesiál ONU nian

 Timor-Leste hamutuk ho país 41 seluk no nasaun tolu hosi rejiaun ASEAN nian ba inisiativa globál ida-ne’e, ho objetivu atu aselera esforsu hodi halakon violénsia hasoru labarik sira to’o tinan 2030. “Kompromisu sira ne’ebé asina iha Bogotá sei implementa tuir planu ne’ebé estabelese. Maski iha dezafius, ita tenke garante katak kompromisu ida-ne’e sei kumpre. Ba ida ne’e, ita konta ho Ministériu hotu-hotu ne’ebé envolve no apela ba ita-nia parseiru dezenvolvimentu sira atu investe iha kauza ida ne’e”, reforsa Mariano Assanami Sabino. 481695356 526227037186747 2460661811671393750 n 300x200 Governu hametin kompromisu atu halakon violénsia hasoru labarik sira durante vizita Reprezentante Espesiál ONU nian

Kompromisu sanulu ne’ebé Timor-Leste asume inklui aprova Lei Justisa Juveníl to’o tinan 2026, integra protesaun labarik iha polítika edukativa, hametin justisa espesializada ba labarik sira no profisionaliza asistente sosiál sira. Prevee mós habelar programa edukasaun inan-aman, aumenta orsamentu ba servisu protesaun labarik no kria kuadru legál sira ba seguransa online no restrita asesu ba alkol no tabaku. Entre medida prioridade sira iha mós implementasaun Planu Nasionál atu Halakon Violénsia hasoru Labarik no Sistema Jestaun Informasaun ba polítika protesaun labarik nian. 482088857 526226807186770 7128008619140754619 n 300x199 Governu hametin kompromisu atu halakon violénsia hasoru labarik sira durante vizita Reprezentante Espesiál ONU nian

Eventu ne’e konta ho prezensa hosi Reprezentante Espesiál Sekretáriu-Jerál ONU nian, Najat Maalla M’jid, Prokuradór-Jerál Repúblika, Provedór Direitus Umanus no Justisa, Ministra Edukasaun, Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Vise-Ministru Saúde, membrus Ajénsias ONU  nian, Embaixadores no konvidadu sira seluk.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=42261