Hanesan parte ida husi implementasaun roteiru ba adezaun plena Timor-Leste nian ba Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN), Konsellu Ministrus, iha reuniaun loron 26 fulan-fevereiru tinan 2025, delibera hodi autoriza submisaun proposta inisiál Timor-Leste nian ba Sekretariadu no Estadu Membrus ASEAN iha área komérsiu servisu no movimentu pesoa naturál sira. Projetu Proposta Lei Konkorrénsia ne’e mós hetan aprovasaun, aliña ho padraun internasionál ne’ebé estabelese hosi Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no ASEAN.
Proposta inisiál sira ne’ebé aprova, hanesan parte husi prosesu negosiasaun adezaun Timor-Leste ba Akordu ASEAN kona-ba Komérsiu Servisu (ASEAN Trade in Services Agreement –ATISA) no Akordu kona-ba Movimentu Pesoa Naturál (ASEAN Movement of Natural Persons Agreement MNP), iha ámbitu negosiasaun ba adezaun plena Timor-Leste nian ba ASEAN.
ATISA no Akordu-Kuadru kona-ba Servisus ASEAN (AFAS) hanesan instrumentu jurídiku ne’ebé regula liberalizasaun komérsiu servisus ho progresiva entre Estadu-Membrus ASEAN. AFAS, ne’ebé adota iha tinan 1995, estabelese baze sira ba integrasaun setór servisu sira iha rejiaun ne’e, enkuantu ATISA, ne’ebé asina iha tinan 2020, neineik troka AFAS, hodi introdús regra sira ne’ebé abranjente liu, ne’ebé aliña ho padraun internasionál sira, hanesan padraun sira ne’ebé iha Akordu Jerál sobre Komérsiu Servisus (GATS) OMK nian. Enkuantu, akordu kona-ba MNP define kondisaun ba entrada no permanénsia temporária hosi traballadór no profisionál sira iha nasaun sira ASEAN nian, hodi fasilita mobilidade laborál no promove integrasaun rejionál.
Kona-ba Lei Konkorrénsia, ne’ebé oras ne’e sei haruka ba apresiasaun iha Parlamentu Nasionál, ho objetivu atu estabelese kuadru legál ida hodi regula prátika konkorrensiál iha rai-laran, ne’ebé promove merkadu ida ne’ebé ekuitativu no transparente liu. Lejizlasaun foun ne’e hakarak prevene prátika monopolista no anti-kompetitivu, hodi garante ambiente konkorrénsia livre ne’ebé esensiál hodi estimula inovasaun, atrai investimentu no hadi’a kualidade beins no servisus ne’ebé oferese ba konsumidór sira.
Implementasaun lei ida-ne’e, sei lori Timor-Leste atu la’o-tuir prátika internasionál sira ne’ebé di’ak liu kona-ba regulamentu konkorrénsia nian, no garante katak, empreza sira hala’o operasaun iha kondisaun ne’ebé hanesan no prevene abuzu pozisaun dominante iha merkadu. Rejime konkorrensiál foun ne’e sei ajuda mós atu haburas kreximentu ekonómiku sustentável liuhosi promove ambiente negósiu ida ne’ebé atrativu liu, ba benefísiu tantu emprezáriu sira nune’e mós konsumidór sira.
Nune’e mós iha reuniaun loron 26 fulan-fevereiru, Konsellu Ministrus autoriza Ministra Finansas hodi asina Akordu Kontribuisaun Finanseira ho Uniaun Europeia, ho montante euro millaun 12, destinadu ba Planu Asaun Multianuál ba Timor-Leste durante períodu tinan 2021-2027. Define mós númeru vaga ba promosaun bazeia ba antiguidade pesoál Administrasaun Públika nian no aprova ona apoiu finanseiru ba entidade nasionál no internasionál sira. Ezekutivu ne’e aprova nomeasaun ba Prezidente foun Konsellu Administrasaun Rádiu no Televizaun Timor-Leste, EP (RTTL, EP) no autoriza despeza ba konstrusaun projetu irrigasaun ida iha Munisípiu Kovalima. Governadór Banku Sentrál Timor-Leste, Helder Lopes, aprezenta ba Konsellu Ministrus relatóriu ida kona-ba jestaun operasionál Fundu Petrolíferu nian.
Lee komunikadu imprensa kompletu husi Sorumutu Konsellu Ministrus,liuhusi hanehan iha link tuirmai: https://timor-leste.gov.tl/?p=42054&lang=pt