Iha loron 7 fulan-fevereiru tinan 2025, Governu hala’o sorumutu ho responsavel sira hosi Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu (PNUD, akrónimu iha lian portugés) no Programa Alimentár Mundiál (PAM, akrónimu iha lian portugés) hodi konsulta kona-ba sira-nia programa preliminár sira ba períodu tinan 2026 to’o 2030. Objetivu mak atu define liña estratéjika kooperasaun nian iha futuru, hodi aliña ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN, sigla iha lian portugés) no prioridade sira husi Governu Konstitusionál da-9.
Sorumutu ne’e hetan partisipasaun hosi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, reprezentante sira hosi liña ministeriál oioin, PNUD, PAM no ajénsia sira seluk Nasoins Unidas nian, ho objetivu prinsipál mak atu garante programa foun PNUD no PAM nian hodi reflete objetivu sira ba dezenvolvimentu nasionál no kontribui ba transformasaun estruturál no dezenvolvimentu nasionál ne’ebé Governu Konstitusionál da-9 hala’o.
Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, subliña importánsia hosi konsulta ne’e hodi konsolida esforsu dezenvolvimentu país nian. “Diskusaun sira ohin nian sei orienta dokumentu programátiku PNUD no PAM nian iha futuru hodi garante ninia konformidade ho ita-nia objetivu estratéjiku dezenvolvimentu ne’ebé trasa ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál 2011-2030 no iha Programa Governu Konstitusionál da-9 nian. Ita tenke foka ba transformasaun estruturál no dezenvolvimentu inkluzivu, reziliénsia komunitária, kreximentu ekonómiku no hametin governasaun demokrátika. Esensiál tebes atu programa sira ne’e inkorpora prinsípiu propriedade no lideransa nasionál no adapta ba ita-nia kontestu”, nia firma.
Durante sorumutu ne’e, reprezentante sira hosi PNUD no PAM aprezenta dokumentu estratéjiku preliminár sira ne’ebé sei sai hanesan baze ba programa sira iha futuru. Diskusaun sira foka ba reforsu reziliénsia, promosaun kreximentu ekonómiku sustentavel, hadi’an seguransa ai-han no nutrisaun, protesaun sosiál no hametin kapasidade institusionál sira.
Reprezentante PAM iha Timor-Leste, Jacqueline de Groot, destaka katak “liuhosi aliña ho prioridade nasionál no kontribuisaun hosi parte interesada, ita bele dezenvolve solusaun sustentavel ne’ebé hametin sistema protesaun sosiál no hadi’a moris-di’ak, liuliu ba komunidade sira ne’ebé vulneravel liu”.
Reprezentante Rezidente PNUD nian, Katyna Argueta, reafirma kompromisu organizasaun nian hodi apoia Timor-Leste. “Maske dezafiu sira barak no inserteza bele sai preokupante, PNUD, PAM no Ajénsia sira hotu hosi ONU sei kontinua halo buat ne’ebé sira halo iha tinan 25 ikus ne’e: apoia Timor-Leste iha ninia dalan ba futuru ida di’ak-liu. Ami sei servisu makaas no kontinua serbisu – tanba ema sira ne’ebé ami serbí iha país ne’ebé ami hela ba no jerasaun futuru la iha luxu atu rende. No ami mós lae”, nia firma.
Rezultadu husi konsulta ida-ne’e sei sai nu’udar baze hodi finaliza estratéjia PNUD no PAM nian, liuhosi ida-ne’e sei estabelese roteiru kolaborasaun nian ida ho Governu to’o tinan 2030.