Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 5 fulan-fevereiru tinan 2025

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 5 fulan-fevereiru tinan 2025

Konsellu Ministru hala’o sorumutu iha Palásiu Governu Díli no aprova projetu Dekretu Governu, ne’ebé aprezenta hosi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, hodi estabelese taxa sira ne’ebé tenke selu tuir  prosedimentu lisensamentu ambientál.

Dekretu Governu ne’e ho objetivu atu regula pagamentu taxa ne’ebé iha relasaun ho emisaun lisensa ambientál sira, garante aplikasaun prinsípiu poluidór-pagadór no sustentabilidade servisu sira ne’ebé presta hosi Autoridade Nasionál Lisensiamentu Ambientál (ANLA, I.P.). Objetivu mak atu asegura prosesu lisensiamentu ida ne’ebé transparente no efisiente, atu nune’e bele promove responsabilizasaun husi proponente sira projetu nian ba impaktu ambientál husi sira-nia atividade. Taxas ne'ebé define ona varia tuir kategoria projetu nian, haree ba dimensaun potensiál hosi impaktu ambientál, no mós faze hosi prosedimentu lisensiamentu nian.

*****

Konsellu Ministrus mós aprova Projetu Rezolusaun Governu hodi ezonera Elvira Manat husi kargu Sekretária Rejionál Finansas Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) nian. Rezolusaun Governu ne’e mós define katak Prezidente Autoridade RAEOA temporariamente asume ezersísiu kompeténsia finanseira Autoridade nian, to’o nomeasaun Sekretáriu Rejionál foun ba Finansas.

*****

Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Interiór, hodi define nesesidade rekrutamentu iha tinan 2025 ba Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no autorizasaun ba abertura konkursu públiku ba admisaun iha Kursu Formasaun Ajente no Kursu Formasaun Ofisiál.

Medida ida-ne’e ho objetivu atu reforsa pesoál PNTL, hodi garante kapasidade operasionál ne’ebé boot-liu no prezensa polísia ne’ebé efisiente liu iha teritóriu nasionál tomak. Rekrutamentu ba ajente no ofisiál foun sira sei posivel atu rezolve defisit atuál iha rekursus umanus, hadi'a nível patrullamentu no vijilánsia nian, atunune kontribui ba reforsu seguransa públika nian. Nia objetivu mós atu promove renovasaun jerasionál hosi instituisaun, hodi asegura kontinuidade no modernizasaun estrutura polísia nian. Rekrutamentu ida-ne’e mós ho objetivu atu reforsa reprezentasaun PNTL nian, atu nune’e bele garante forsa polísia ida ne’ebé reprezenta liután iha diversidade nasionál, ne’ebé fundamentál atu estabelese relasaun konfiansa no proximidade ho komunidade oioin.

Iha totál sei rekruta membru foun hamutuk na’in-500, ne’ebé 400 sei tama iha Kursu Formasaun Ajente no 100 iha Kursu Formasaun Ofisiál.

 *****

Tuir projetu sira ne’ebé aprezenta husi Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal, Konsellu Ministru delibera atu autoriza despeza ba:

  • instalasaun Kaixa Gabiaun iha Mota Laklo, Suku Berloik – Alas Manufahi (P32), ho montante dolár amerikanu 396.249,46;
  • konstrusaun moru protesaun gabiaun iha Mota Bolobu, Samutuaben, Kailaku, Munisípiu Bobonaru (P34), ho montante dolár amerikanu 532.503,81;
  • reabilitasaun estrada trosu/seksaun entre Remexio no Laklo – Pakote 2 (P36), ho montante dolar amerikanu 2.223.538;
  • konstrusaun seksaun Protesaun mota Naiboruk estrada Viqueque – Beasu – Pakote 1 (P41), ho montante dolar amerikanu 429.792,11;
  • konstrusaun seksaun Protesaun Mota Naiboruk estrada Viqueque – Beasu – Pakote 2 (P42), ho montante dolar amerikanu 484.602,09;
  • instalasaun liña transmisaun (voltajen média), distribuisaun (voltajen tun), transformadór no ligasaun rezidensiál iha suku Haupu, Asi–Manukatilete, Kairia, Riatoni-Lekidasi (P58), ho montante  dolár amerikanu 637.190,35;
  • instalasaun liña transmisaun (voltajen média), distribuisaun (voltajen tun/baixa), transformadór no ligasaun rezidensiál iha postu administrativu Ermera, Suku Lauana (P59), ho montante dólar amerikanu 523.284,72;
  • instalasaun liña transmisaun (voltajen média), distribuisaun (voltajen tun/baixa), transformadór no ligasaun rezidensiál iha postu administrativu Ermera, Tidibesi, Taklela, Lalimlau-Sakubesilima (P61), ho montante dólar amerikanu 765.589,16;

 *****

Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta hosi Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, ba kriasaun Grupu Traballu Interministeriál ne’ebé responsavel ba elaborasaun Relatóriu Inisiál Timor-Leste iha ámbitu implementasaun Konvensaun Nasoins Unidas kona-ba Direitus Ema ho Defisiénsia.

Rezolusaun Governu ida-ne’e reafirma kompromisu Governu Konstitusionál IX nian liuhusi promove inkluzaun no defende direitu ema ho defisiénsia, garante elaborasaun no submisaun relatóriu inisiál kona-ba implementasaun Konvensaun ne’ebé Timor-Leste ratifika iha fulan-janeiru tinan 2023. Dokumentu ne’e sei aprezenta medida sira ne’ebé Estadu adota ona hodi hametin inkluzaun no progresu ne’ebé alkansa ona iha área ida-ne’e, no tenke konklui iha fulan-abríl tinan 2025.

Grupu Traballu Interministeriál ne’e sei dirije no koordena husi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun no sei kompostu hosi pontu fokál sira hosi departamentu governu nian oioin ne’ebé relevante.

*****

Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, no Prezidente Institutu ba Defeza Direitus Labarik (INDDICA) Dinorah Granadeiro halo aprezentasaun ida kona-ba kompromisu nasionál hodi halakon violénsia hasoru labarik sira.

Ho konvite hosi INDDICA, Timor-Leste husi loron 3 to’o 5 fulan-marsu tinan 2025, sei simu vizita Reprezentante Espesiál husi Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas kona-ba Violénsia hasoru Labarik sira, Najat Maalla M’jid,

Vizita ne’e halo parte iha kompromisu sira ne’ebé halo iha Konferénsia Ministeriál Globál Dahuluk hodi Halakon Violénsia hasoru Labarik sira, ne’ebé hala’o iha fulan-novembru tinan 2024, iha Kolúmbia, ne’ebé rezulta ho kompromisu globál no nasionál hodi hametin protesaun infantíl. Timor-Leste aprezenta kompromisu sanulu no hatudu interese atu adere ba Aliansa Globál ‘Pathfinder 2.0’ hodi Halakon Violénsia hasoru Labarik sira.

Kompromisu sira ne’ebé Timor-Leste asume inklui aprovasaun Lei Justisa JuvenÍl to’o tinan 2026, integra protesaun infantíl iha polítika edukativa, reforsa justisa espesializada ba labarik sira no profisionaliza asistente sosiál iha área ne’e. Prevee mós atu habelar programa edukasaun inan-aman, aumenta orsamentu ba servisu protesaun infantíl, kria kuadru legál ba seguransa online nune’emós limita asesu ba alkol no tabaku, no implementa Planu Nasionál ida hodi Halakon Violénsia hasoru Labarik sira no Sistema Jestaun Informasaun  ida ba polítika protesaun infantíl. REMATA

   Ba leten