Ministériu Transportes no Komunikasoins, iha loron 3 fulan-fevereiru tinan 2025, asina kontratu ida ba prestasaun servisu konsultária ho Konsórsiu Japan Airport Consultants, Ehira Architects and Engineers, Oriental Consultants Global no Nippon Koei, Ltd., iha ámbitu projetu reabilitasaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato.
Serimónia asinatura ba kontratu ne’e hala’o iha edifísiu Ministériu Transportes no Komunikasoins, Dili, ne’ebé sai sasin hosi Ministru Transportes no Komunikasoins, Miguel Marques Gonçalves Manetelu, Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura,no reprezentante husi Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japoneza (JICA- akrónimu iha lian inglés) iha Timor-Leste, Ito Mimpei.
Objetivu hosi kontratu ne’ebé asina ne’e maka atu elabora projetu ezekusaun enjeñaria ba konstrusaun terminál foun ba pasajeiru sira, ho objetivu atu moderniza Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, atubele asegura hadi’a kapasidade atendimentu ba pasajeiru sira no halo tuir padraun internasionál ba seguransa no operasaun aeroportuária nian.
Kontratu ne’e ho objetivu atu elabora projetu ezekusaun enjeñaria ba konstrusaun terminál foun ba pasajeiru sira, ne’ebé tama iha planu modernizasaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, hodi asegura hadi’a kapasidade atendimentu ba pasajeiru sira no halo tuir padraun internasionál ba seguransa no operasaun aeroportuária nian.
Ministru Miguel Manetelu destaka importánsia projetu ida-ne’e ba dezenvolvimentu ekonómiku no konektividade país nian, no afirma katak “kontratu ida-ne’e hatudu pasu importante ida iha implementasaun kompromisu Governu nian hodi hadi’a infraestrutura aeroportuária no hametin ligasaun Timor-Leste ho mundu. Ho konkluzaun ba projetu ida-ne’e sei permite ita atu avansa ho konstrusaun terminál pasajeiru nian.”
Embaixadór Tetsuya Kimura reafirma kompromisu Japaun nian hodi fó apoiu ba modernizasaun setór aviasaun sivíl Timor-Leste, no manifesta ninia país nia satisfasaun “tanba kontribui ba hadi’a asesu aéreu Timor-Leste nian liuhosi konstrusaun terminál pasajeiru ida ne’ebé foun no modernu. Serimónia ohin ne’e simboliza esforsu hamutuk atu avansa projetu importante ida-ne’e”.
Reprezentante JICA iha Timor-Leste, Ito Mimpei, destaka katak investimentu ida-ne’e “la limita hodi hadi’a infraestruturas, maibé reprezenta mós kompromisu atu hadi’a konetividade no kria oportunidade ekonómika ba populasaun.” Nia afirma liután katak haree ba “Timor-Leste iha dalan loos atu sai membru plenu ASEAN nian”, “projetu ida-ne’e sei kontribui maka’as ba adezaun país nian hodi aliña Timor-Leste nia infraestrutura ho padraun rejionál”.
Hanesan temi ona iha Programa Governu Konstitusionál IX nian, transporte aéreu “dezempeña papél krusiál iha ita-nia dezenvolvimentu indústria turizmu, komérsiu no negósiu”, Iha sentidu ida ne’e “permite servisu aéreu ida ne’ebé konfiável liu entre Timor-Leste no destinu rejionál no internasionál sira” no “hodi hatán ba pasajeiru atuál sira ne’ebé kontinua aumenta, sei implementa melloria sira ne’ebé planea ona ba Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato”, tanba “investe iha transporte aéreu importante atu hatán ba ezijénsia tráfiku aéreu iha futuru, ne’ebé iha relasaun ho kreximentu ekonómiku país nian.