Timor-Leste simu ho laran-haksolok Deklarasaun Prezidente nian kona-ba Simeira ASEAN ba da-44 no da-45 no Simeira sira ne'ebé iha relasaun
Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Timor-Leste simu ho laran-haksolok Deklarasaun Prezidente nian kona-ba Simeira ASEAN ba dala 44 no 45 no Simeira sira ne'ebé iha relasaun
Timor-Leste felisita ASEAN no Repúblika Demokrátika Populár Laos ba konkluzaun susesu husi Simeira ASEAN ba da-44 no da-45 no Simeira sira ne’ebé iha Relasaun husi loron 9-11 fulan-outubru tinan 2024. Ami mós hato’o ami nia agradesimentu ba PDR Laos ba sira-nia lideransa durante tinan tomak.
Ami simu ho laran-haksolok desizaun atu apoia implementasaun “Roteiru bazeia ba objetivu no kritériu ba Timor-Leste nia adezaun plena iha ASEAN”. Timor-Leste apresia momentu pozitivu ba ami-nia jornada adezaun ba ASEAN no hato’o ami-nia agradesimentu sinseru ba ASEAN tanba rekoñese ami-nia esforsu sira ne’ebé la’o daudaun. Ami mós hato’o ami-nia apresiasaun ba Estadus-membrus ba sira-nia apoiu no kompromisu ne’ebé kontinua ba prosesu importante ida-ne’e.
Nu’udar sinál progresu nian, Timor-Leste hein atu kumpre kritérius Roteiru ba ami-nia adezaun plena ba ASEAN. Preparasaun makaas hala’o daudaun atu asegura adezaun ba akordus no instrumentu legál sira ASEAN nian tuir pilár tolu, hanesan estipula ona iha Roteiru.
Timor-Leste hala’o ona pasu xave oioin adezaun nian ba ASEAN, inklui kampaña sensibilizasaun no diálogu sira iha nivel nasionál hodi hasa’e konxiénsia kona-ba ASEAN, partisipasaun iha programa kapasitasaun no lideransa, no hametin relasaun bilaterál ho Estadus-Membrus ASEAN hotu-hotu. Timor-Leste mós iha programa serbisu tékniku ida ne’ebé luan, ho objetivu atu introdús enkuadramentu legál sira ASEAN nian iha dezenvolvimentu polítika nasionál, hodi garante aliñamentu no integrasaun polítika governu nian no enkuadramentu regulatóriu sira ho padraun ASEAN nian.
Lideransa altu nivel liu Governu Timor-Leste nian maka dudu prosesu adezaun. Konsellu Ministrus Timor-Leste adota rezolusaun ida hodi estabelese grupu traballu tékniku interministeriál ida ba adezaun ba ASEAN, ne’ebé kataliza ona planu traballu dinámiku ba governu tomak. Foin lalais ne’e, Governu Konstitusionál IX nomeia ona Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN nian ida atu aselera serbisu adezaun nian no tau matan ba Diresaun-Jerál ba Asuntus ASEAN iha Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, ne’ebé koordena no lidera prosesu adezaun.
Timor-Leste iha nafatin kompromisu ba prosesu ida-ne’e no sei kontinua koopera ho ASEAN no parseiru diálogu sira iha ami-nia viajen ba adezaun plena.
Ikusliu, Governu Timor-Leste mós simu ho laran-haksolok Prezidente Malázia nian iha tinan 2025, no hein atu iha kolaborasaun ne’ebé metin ho Prezidente kona-ba asuntus kooperasaun rejionál nian, inklui Timor-Leste nia adezaun. REMATA