Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 18 fulan-outubru tinan 2024

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 18 fulan-outubru tinan 2024

Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, no husi Diretór Ezekutivu Unidade Misaun hodi Kombate Raes-Badak, Joel Maria Pereira, ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 91/ 2022, loron 22 fulan-dezembru, kona-ba Unidade Misaun atu Kombate Stunting (Raes-Badak).

Dekretu-Lei Nú. 91/2022 kria Unidade Misaun atu Kombate Stunting ho misaun atu dezenvolve no ezekuta Planu Nasionál Kombate ba Raes-badak no promove koordenasaun hosi órgaun governu sira iha kombate ba malnutrisaun infantíl. Maibé, maski Planu Nasionál atu Kombate Raes-badak kompleta ona, medida sira ne’ebé prevee ona seidauk implementa  ho di’ak.

Atu garante kontinuidade serbisu ida-ne’e, Governu hakarak atu hanaruk tan mandatu Unidade Misaun nian to’o loron 31 fulan-dezembru tinan 2030, hodi permite plena ezekusaun planu nian no kombate taxa raes-badak ne’ebé a’as iha Timor-Leste. Ho alterasaun ida-ne’e, hakarak mós atu ajusta enkuadramentu ministeriál foun ne’ebé rezulta hosi estrutura Governu Konstitusionál IX, ne’ebé Unidade Misaun ba Kombate Raes-dabak iha supervizaun hosi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosiál. Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e hakarak mós atu garante koordenasaun ida-ne’ebé  efikás no efisiente entre departamentu  govermentál oioin no órgaun Administrasaun Públika sira ba ezekusaun responsabilidade ne’ebé relasiona ho seguransa nutrisionál ne’ebé tau ona iha Planu.

Iha sorumutu anteriór Konsellu Ministrus nian, mós aprova ona Planu Anuál Nasionál Multisetoriál hodi kombate ‘Raes-badaK’ ba períodu tinan 2024 to’o 2030, ho objetivu atu redús taxa ‘raes-badak’ no hadi’a saúde nutrisionál iha Timor-Leste

*****

Konsellu Ministrus endosa akordu ho Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (ADB, sigla iha lian inglés) kona-ba medidia atu Hadi’a Reziliénsia no Meius Subsisténsia (Vida)  iha Setór Rurál, ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino. Akordu ne’e ho objetivu atu hasa’e reziliénsia ema besik rihun 46 iha zona rurál sira, Munisípiu Manatutu nian.

Projetu ida-ne’e ho nia objetivu, liuliu atu hadi’a asesu ba bee, promove adosaun prátika agríkola intelijente sira ne’ebé adapta ba mudansa klimátika no hametin kapasidade institusionál no organizasionál hosi komunidade rurál sira.

Inisiativa ne’e, aliña ho prioridade Governu Konstitusionál IX nian, inklui investimentu iha infraestrutura bee (ídrika), formasaun ba grupu agríkola no dezenvolvimentu meiu subsisténsia sira ne’ebé diversifikadu no reziliente liu ba mudansa klimátika. Hein mós katak, modelu dezenvolvimentu rurál ne’ebé atu implementa iha Manatutu sei halo tuir iha munisípiu sira seluk, atu nune’e promove dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste.

****

Ikusliu, Konsellu Ministru aprova projetu Dekretu-Lei ne’ebé estabelese Programa Revitalizasaun Komunitária, aprezenta mós husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino.

Objetivu hosi programa ne’e maka atu promove dezenvolvimentu ekonómiku-sosiál ba komunidade rurál sira liuhusi fó apoiu ba atividade produtiva iha setór agrikultura, peska, pekuária, floresta no ortikultura, aleinde infraestrutura no ekipamentu ba interese koletivu.

Aliña ho prinsípius sustentabilidade nian, inkluzaun sosiál no partisipasaun komunitária, programa ne’e prevee fó subsídiu ba projetu komunitáriu sira, hodi hametin kapasidade lokál no promove reziliénsia komunidade sira-nian iha teritóriu nasionál tomak. REMATA

 

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=40376