Iha fulan ne’e, Timor-Leste sei asina Programa Estratéjiku Kooperasaun ho Portugal ba períodu husi 2024 to’o 2028

Konsellu Ministrus delibera hodi aprova, iha sorumutu loron 2 fulan-outubru tinan 2024, Programa Estratéjiku Kooperasaun Portugál – Timor-Leste ba períodu hosi tinan 2024 to’o 2028. Aprezentasaun ne’e lidera husi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun ein-ezersísiu, Francisco da Costa Guterres, no Vise Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel. Objetivu husi programa ida-ne’e mak atu reforsa kooperasaun entre país rua ne’e iha área estratéjika sira, tuir objetivu globál sira hanesan Ajenda Nasoins Unidas 2030, Programa Governu IX Timor-Leste no planu dezenvolvimentu nasionál sira seluk.  Iha fulan ne’e, Timor Leste sei asina Programa Estratéjiku Kooperasaun ho Portugal ba períodu husi 2024 to’o 2028

Programa ne’e foka ba área prioridade lima: Dezenvolvimentu Umanu, Estadu Direitu no Governasaun Di’ak, Administrasaun Públika no Ekonomia, Juventude no Empregu, nomos Oseanu no Sustentabilidade. Asaun sira ne’ebé prevee ne’e inklui reforsa edukasaun no saúde, moderniza administrasaun públika, promove justisa no governasaun di’ak, enkoraja joven empreendedorizmu, no protesaun ambientál. Ho orsamentu indikativu euro millaun 75 (besik dolar amerikanu millaun 82), Programa Kooperasaun ida-ne’e ho objetivu atu kontribui ba dezenvolvimentu sustentável Timor-Leste nian no moris-di’ak ba ninia populasaun.  Iha fulan ne’e, Timor Leste sei asina Programa Estratéjiku Kooperasaun ho Portugal ba períodu husi 2024 to’o 2028

Konsellu Ministrus mós fó podér tomak ba Vise-Primeiru-Ministru, Francisco Kalbuadi Lay, hodi asina Protokolu Kooperasaun entre Timor-Leste no Portugál iha ámbitu Programa REVIVE. Inisiativa ne’e ho objetivu atu promove no halais prosesu rekuperasaun, prezervasaun no rentabilidade ba patrimóniu públiku, hodi transforma patrimóniu públiku ne’e sai nu’udar rikusoin ekonómiku ida ba benefísiu país nian, liuliu komunidade lokál sira. Programa ne’e sei abranje imovel istóriku 14 hosi rejiaun oioin iha país ne’e, ho rekuperasaun no utilizasaun espasu sira ne’e ba atividade ekonómiku ne’ebé relasiona ho setór turizmu, iha ninia aspetu tomak, liuliu turizmu kulturál, ekolójiku, bee-manas, foho ka turizmu azúl.

Aprezenta mós Akordu Kooperasaun entre Timor-Leste no Portugál ba dezenvolvimentu infraestrutura. Akordu ida-ne’e hakarak atu halo kolaborasaun iha área sira hanesan enjeñaria sivíl, transportes, telekomunikasoins, enerjia no bee, ho objetivu atu hadi’a Timor-Leste nia kapasidade téknika no regulatóriu, hodi promove kreximentu no modernizasaun nasionál.

Akordu sira-ne’e sei asina durante vizita ofisiál, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ba Portugal, ne’ebé akompaña hosi membru Governu balun, ne’ebé sei hala’o hosi loron 12 to’o 18 fulan-outubru tinan 2024

Nafatin iha ámbitu polítika esterna, Konsellu Ministrus aprova ona akordu izensaun vistu ba titulár sira Pasaporte Diplomátiku no Servisu nian ho Filipina, Vietname no Índia, ho objetivu atu fasilita mobilidade entre país hirak-ne’e ho Timor-Leste. Aprova mós Akordu Servisu Aéreu ho Malázia, ho objetivu atu hametin relasaun bilaterál no promove dezenvolvimentu setór transporte aéreu, ne’ebé nu’udar elementu fundamentál ba interligasaun país nian, kreximentu ekonómiku no turizmu.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=39966