Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 2 fulan-outubru tinan 2024

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 2 fulan-outubru tinan 2024

Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili no, aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, kona-ba kumprimentu Rejime Eskluzividade ba Funsionáriu sira iha Administrasaun Públika.

Objetivu husi Rezolusaun Governu nian ida-ne’e mak atu garante katak funsionáriu públiku hotu-hotu, iha rai-laran ka iha rai-li’ur, kumpre ho rigorozu rejime eskluzividade, hanesan prevee ona iha Estatutu Funsaun Públika nian, iha ámbitu administrasaun direta no indireta Estadu nian. Rejime ne’e prevene funsionáriu sira atu akumula empregu remuneradu ka partisipa iha atividade sira ne'ebé afeta sira-nia independénsia ka dezempeñu profisionál.

Atu asegura implementasaun ba norma ida-ne’e, Rezolusaun Governu ne’e determina realizasaun auditoria no inspesaun iha departamentu governamentál sira. Relatóriu sira kona-ba kumprimentu rejime nian tenke submete ba ida-idak nia Ministru iha prazu fulan ida hafoin tama iha vigór rezolusaun ne’e.

******

Aprova mós projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus ein-ezersísiu, Expedito Dias Ximenes, kona-ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 46/2023, loron 28 fulan-jullu, kona-ba Orgánika Governu Konstitusionál da-9 nian.

Ho diploma ida-ne’e, Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál sai autónomu, hahú iha atribuisaun rasik iha ámbitu Prezidénsia Konsellu Ministrus nian. Objetivu husi alterasaun ida-ne’e mak atu hadi’a efikásia, efisiénsia no kualidade servisu sira ne’ebé presta ba sidadaun sira, liuliu kona-ba direitu atu informa no atu hetan informasaun.

Atribuisaun sira husi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál ne’e sei define iha ninia lei orgánika, ne’ebé sei hetan aprovasaun durante loron 60 nia laran, no kompleta ho kompeténsia sira ne’ebé tuir lei, delega ba Sekretáriu Estadu husi Konsellu Ministrus ka husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus.

******

Konsellu Ministrus aprova projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, kona-ba Lei Jestaun Finanseira Públika. Projetu Proposta Lei ida-ne’e, ne’ebé substitui Lei n. 2/2022, loron 10 fulan-fevereiru, ho objetivu atu hametin jestaun finansas públikas, hodi introdús melloramentu iha prosesu orsamentál. Hanesan parte hosi Reforma Jestaun Finansas Públikas, ne’ebé prevee iha Programa Governu Konstitusionál da-9 nian, diploma ne’e promove interligasaun boot tebe-tebes ida entre orsamentu no planeamentu, hodi asegura jestaun ida ne’ebé efisiente no transparente liu iha rekursus Estadu nian.

Objetivu prinsipál sira maka:

Simplifikasaun no Melloria ba Planeamentu Orsamentál: Lei foun ne’e prevee introdusaun husi deklarasaun ida kona-ba estratéjia orsamentál, ne’ebé tenke aprezenta husi Governu ba Parlamentu Nasionál. Dokumentu ida-ne’e orienta planeamentu orsamentál ba médiu prazu, hodi define objetivu no prioridade sira, nune’e mós limite sira ba despeza, jestaun risku no alokasaun rekursus.

Transparénsia no Prestasaun Kontas: Projetu Proposta Lei ne’e buka atu hasa’e transparénsia iha prosesu orsamentál, hodi fó informasaun barak liután ba Parlamentu no ba populasaun, nune’e fasilita atu hala’o avaliasaun ida-ne’ebé efetivu ba proposta orsamentu no halo akompañamentu ne’ebé besik no rigorozu ba gastu no reseita públika sira.

Foku ba Rezultadu no Efisiénsia: Objetivu hosi proposta Lei ida-ne'e, atu asegura katak orsamentu tuir programa ne’e efetivamente foka liu hodi hetan rezultadu. Objetivu atu garante katak despeza públika iha ligasaun direta ba kumprimentu objetivu konkretu, hodi promove poupansa, efisiénsia no efikásia ne’ebé boot-liu iha utilizasaun rekursu públiku sira.

Reforsu Dixiplina Orsamentál: Lei foun ne’e estabelese regra rigorozu liu ba jestaun finanseira públika, inklui limitasaun ba entidade sira ne’ebé bele halo empréstimu no bandu integrasaun saldu orsamentál ba entidade sira ne’ebé laiha autonomia finanseira, tuir desizaun Tribunál Rekursu nian.

Ajustamentu ba Prazu Orsamentál: Objetivu mak atu garante katak prazu sira aprezentasaun orsamentu nian kompativel ho inísiu Governu foun ida-idak nia funsaun sira, hodi permite aliñamentu di'ak-liu entre siklu polítiku no siklu orsamentál.

Aliñamentu ho Prátika Di’ak Internasionál: Lei ne’ebé propoin reflete prátika internasionál sira ne’ebé di’ak-liu kona-ba jestaun finanseira públika, ho objetivu atu moderniza no adapta Timor-Leste nia prosesu orsamentál ba ezijénsia sira iha kontestu administrativu no finanseiru ne’ebé evolui hela.

Ho liafuan badak, proposta Lei ne’e la’ós de’it buka atu hadi’a transparénsia no efikásia jestaun finanseira públika nian, maibé mós atu garante katak rekursu sira Estadu nian utiliza ho forma ne’ebé efisiente liután no haree-liu ba rezultadu sira ne’ebé fó benefísiu ba populasaun.

******

Aprova mós projetu Dekretu-Lei tolu tuirmai, ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso:

*

Projetu Dekretu-Lei dahuluk nian, ko’alia kona-ba Kódigu Aprovizionamentu no Kontratus Públikus.

Kódigu foun kona-ba Aprovizionamentu no Kontratus Públikus, ne’ebé substitui rejime anteriór ne’ebé aprova hosi Dekretu-Lei n. 22/2022, loron 11 fulan-maiu, hakarak atu hatán ba dezafiu sira dezenvolvimentu Timor-Leste nian, hodi promove fleksibilidade boot no lalais iha prosesu aprovizionamentu no kontratasaun públika.

Entre mudansa prinsipál sira ne’ebé introdús ona, maka kriasaun rejime preferénsia ida ba fornesedór nasionál sira, hodi hametin tesidu emprezariál nasionál. Introdús fali mós konkursu restritu ba servisu sira ne'ebé kompleksu tebes no prevee posibilidade atu selebra akordus-kuadru atu garante kontinuidade fornesimentu nian. Transparénsia no kontrolu iha prosedimentu aprovizionamentu nian hetan reforsu, ho introdusaun regra sira anti-abuzu nian no obrigasaun ida atu denunsia prátika ilísitu sira, no mós protesaun korrespondente ba denunsiante sira. Diploma ne’e prevee mós responsabilizasaun boot liu ba entidade sira setór públiku nian, redusaun prazu nian sira ba ezekusaun lalais liu hosi kontratu sira, no posibilidade ba aprovizionamentu antesipada iha kazu sira ne'ebé justifikadu.

******

Projetu Dekretu-Lei daruak nian husi Ministériu Finansas ko’alia kona-ba Regulamentu hodi Fó Subsídiu, Subvensaun no Doasaun hosi Estadu. Diploma ida-ne’e hakarak estabelese enkuadramentu legál abranjente ida ne’ebé enkuadra subsídiu, subvensaun no doasaun públika sira, hodi garante sira-nia alokasaun ho forma efisiente no transparente, liuhosi promosaun jestaun di’ak ba rekursu públiku sira.

Rekoñese importánsia ne'ebé aumenta ba beibeik hosi instrumentu sira-ne'e hodi alkansa objetivu konstitusionál sira, liuliu iha nasaun ida ne'ebé iha hela dezenvolvimentu ho rekursu limitadu, projetu Dekretu-Lei define forma aprovasaun no fó apoiu ida-ne'e, hodi estabelese rejime ida ne'ebé simples maibé rigorozu ne'ebé promove ekonomia, efikásia no efisiénsia despeza públika nian, sein prejuizu ba regulamentu espesífiku ba apoiu ida-idak, ne’ebé lei ezije, no mós ba podér sira ne’ebé relasiona ho regulamentu ba apoiu balu ne’ebé kabe ba Parlamentu Nasionál, tuir Konstituisaun Repúblika.

Diploma ne’e komplementa regulamentu sira ne'ebé iha ona iha área espesífiku sira, hanesan seguransa sosiál no pensaun sira, no hakarak otimiza efikásia no ekonomia iha utilizasaun despeza públika nian, hodi mantén, bainhira aplikavel, nesesidade ba regulamentu espesífiku ne'ebé ezije hosi lei.

*****

Iha projetu Dekretu-Lei datoluk no ikus ne’ebé Ministra Santina Cardoso aprezenta, kona-ba aprova Regulamentu Auditoria Interna.

Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ho intensaun atu estabelese prinsípiu no regra sira ne’ebé aplikavel ba servisu auditoria interna servisu no entidade sira iha Setór Administrativu Públiku. Diploma ida-ne’e ho objetivu atu garante katak unidade sira ne’e atua ho independente, imparsiál no efetivu, hodi promove kontrolu no melloria kontínua ba operasaun administrativa sira.

Entre aspetu prinsipál sira ne’ebé define ona maka prinsípiu sira ne’ebé regula auditoria interna, hanesan objetividade, konformidade, konfidensialidade no independénsia. Unidade sira auditoria interna nian maka responsavel ba avaliasaun sistema kontrolu internu sira, identifika risku sira no emite rekomendasaun sira ne'ebé hadi'a jestaun públika. Regulamentu espesífiku mós organizasaun unidade sira auditoria interna nian, ne’ebé dirije hosi inspetór-jerál ida, no deskreve knaar hosi auditór sira, ne’ebé tenke kumpre kódigu étika ida ne’ebé rigorozu, atua ho imparsiál no garante konfidensialidade hosi informasaun ne’ebé sira iha asesu. Diploma ne’e inklui mós norma sira kona-ba hala’o auditoria interna no esterna, nune’e mós obrigasaun atu akompaña implementasaun ba rekomendasaun sira ne’ebé fó-sai ona.

*****

Konsellu Ministrus delibera hodi aprova Programa Estratéjiku Kooperasaun Portugál - Timor-Leste hosi tinan 2024 to’o 2028, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun ein-ezersísiu, Francisco da Costa Guterres no Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel.

Programa Estratéjiku Kooperasaun Portugál-Timor-Leste 2024-2028 reforsa parseria entre nasaun rua ne’e, bazeia ba sira-nia afinidade istórika, kulturál no linguístika, no aliña ho kompromisu globál sira, hanesan Ajenda Nasoins Unidas 2030, Estratéjia Kooperasaun Portugeza 2030 , Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 no Planu estratéjiku nasionál no setoriál sira seluk. Programa ne’e iha objetivu atu kontribui ba dezenvolvimentu sustentável Timor-Leste nian, ne’ebé foka ba área prioridade sira no halo intervensaun iha ‘clusters’ prinsipál lima:

Dezenvolvimentu Umanu: Foku iha edukasaun, saúde, inkluzaun sosiál no kultura, ho énfaze ba formasaun profesór sira, reforsu lian portugés no kapasitasaun ba profisionál saúde no inkluzaun sosiál. Programa ne’e hakarak mós fó apoiu ba kombate pobreza no eskluzaun sosiál, ho alvu ba grupu vulneravel sira, hanesan labarik, feto no katuas-ferik sira.

Estadu Direitu no Boa Governasaun: Foka liu ba justisa, seguransa no defeza, ho asaun formasaun no kapasitasaun hodi hametin sistema legal, hadi’a efisiénsia instituisaun no promove boa governasaun. Intervensaun sira inklui kombate krime no promove direitus umanus.

Administrasaun Públika, Finansas Públikas no Ekonomia: Promove modernizasaun no dijitalizasaun ba administrasaun públika no desentralizasaun, aleinde fó apoiu ba turizmu no finansas públikas. Programa ne’e buka atu hametin jestaun rekursu públiku no haburas kreximentu ekonómiku ne’ebé sustentável, liuliu liuhosi turizmu.

Juventude no Empregu: Apoia formasaun profisionál no empreendedorizmu, hodi insentiva kriasaun empregu no hakbiit juventude timoroan. Foku mak iha fortalesimentu institusionál ba sentru formasaun profisionál sira no promosaun ba ekonomia sosiál no solidáriu.

Oseanu sira, Sustentabilidade no Infraestrutura: Promove sustentabilidade ambientál, protesaun ba biodiversidade no dezenvolvimentu ekonomia azúl nian. Apoia kriasaun parke tasi nian ida, jestaun rekursu bee no infraestrutura estrada no ponte, ho foku ba efisiénsia no sustentabilidade investimentu sira nian.

Programa ne’e inklui mós eixu transversál sira, hanesan igualdade jéneru, reforsu sosiedade sivíl no formasaun iha lian portugés, integradu iha área hotu-hotu intervensaun nian, ho orsamentu indikativu euro millaun 75 ne'ebé sei implementa iha tinan lima nia laran.

*****

Konsellu Ministrus delibera mós hodi fó podér tomak ba Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, atu asina Protokolu Kooperasaun entre Governu Repúblika Portugeza no Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba Dezenvolvimentu no Implementasaun Programa REVIVE. 

Inisiativa ida-ne’e ho intensaun atu promove no halais prosesu rekuperasaun, prezervasaun no rentabilidade patrimóniu públiku ho valór patrimoniál, kulturál, istóriku no arkitetóniku ne’ebé aas, no nia transformasaun ba patrimóniu ekonómiku ida ba benefísiu nasaun nian, liuliu komunidade sira iha rejiaun sira ne’ebé inklui iha laran. Modelu báziku Programa REVIVE nian envolve rekuperasaun imovel sira ne'e liuhosi inisiativa públika no investimentu privadu sira, nune’e imovel sira ne’e adekuadu ba atividade ekonómika sira ne'ebé iha relasaun ho setór turizmu, iha ninia aspetu hotu-hotu, liuliu turizmu kulturál, ekolójiku, termál, foho ka turizmu azúl, ho objetivu atu valoriza, rekupera no konserva patrimóniu ida-ne'e, nomos sustentabilidade ambientál, sosiál no ekonómika hosi rejiaun sira ne'ebé inklui iha laran.

Tuir Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável, programa ne’e sei kobre imovel 14 iha Timor-Leste, ho objetivu atu fó benefísiu ba komunidade lokál sira no promove sustentabilidade sosiál, ekonómika no ambientál. Akordu ne'e sei iha durasaun inisiál tinan rua, automatikamente bele renova.

Iha faze dahuluk sei inklui imovel sira husi Pouzada Tutuala, iha Lautein; Pouzada Maubisi, iha Ainaro; husi Pozada Same nian, iha Manufahi; Pouzada Manatutu, iha Manatutu; Bee-manas Marobo nian, iha Bobonaru; Forte Maubara nian, iha Likisá; Alfándega Beasu, iha Vikeke; Postu Administrativu Fohorem nian, iha Suai, Covalima; no Rezidénsia Administradór nian iha Pante Macassar, iha Oe-Kusi Ambenu. Iha faze daruak, sei inklui imovel sira husi Pouzada Vila Maria no Pouzada Hatubuiliku, rua ne’e hotu iha Ainaro; Armajen Kafé Fatubesi nian, iha Ermera; Ospitál Portugés Antigu, iha Vikeke; no Postu Administrativu Iliomar nian, iha Lautein.

*****

Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal, aprezenta ba Konsellu Ministrus Akordu Kooperasaun entre Repúblika Portugál no Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha área infraestrutura nian, ne’ebé hakarak promove instrumentu direitu internasionál ida ne’ebé permite hametin liután kooperasaun entre entidade sira ne’ebé responsavel ba área infraestrutura nasaun rua nian.

Parseria ne’e sei kobre área sira hanesan enjeñaria sivíl, ordenamentu territóriu no urbanizmu, abitasaun, infraestrutura ponte no estrada, portu no aeroportu nian nomos instalasaun sira ne'ebé relasionadu, telekomunikasaun, eletrisidade no bee no saneamentu. Akordu ne’e prevee mós fahe koñesimentu, troka tékniku sira no apoiu ba konsolidasaun institusionál no regulatóriu Timor-Leste nian.

*****

Konsellu Ministrus aprova mós projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian, relasiona ho akordu izensaun obrigasaun vistu nian ba titulár Pasaporte Diplomátiku no Pasaporte Ofisiál ka Servisu nian entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Governu  Repúblika Filipina, Repúblika Vietnam no Repúblika Índia.

*****

Aprova mós projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian kona-ba Akordu Servisu Aéreu entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Repúblika Malázia.

Akordu ne’e ho objetivu atu hametin relasaun bilaterál no promove dezenvolvimentu setór transporte aéreu, ne’ebé nu’udar elementu fundamentál ba inter-konektividade nasaun nian, kreximentu ekonómiku no turizmu.

*****

Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro “Oan Soru”,  kona-ba alterasaun daruak ba Dekretu-Lei n. 7/2018, loron 28 fulan-marsu, kona-ba Estatutu Orgániku Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál (CCLN – Sigla iha Lian Portugés) nian.

Liutiha tinan neen aprovasaun ba Estatutu Orgániku Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál nian, no ho esperiénsia ne’ebé hetan, liuliu ho kriasaun Fundu Investimentu Veteranu nian, rekoñese nesesidade atu garante ninia jestaun adekuada, hodi atribui ba Administrasaun Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál kompeténsia ba funsaun ne’e.

Ba ida-ne’e, objetivu mak atu ajusta Konsellu ba realidade atuál, liuhosi kriasaun estrutura orgánika ida ne’ebé efisiente liu, ne’ebé sei kontribui ba hamenus despeza sira ne’ebé la nesesáriu iha ninia órgaun balun. Iha intensaun mós atu reforsa kompeténsia sira CCLN nian kona-ba Fundu Investimentu Veteranu sira nian, hodi insentiva kriasaun atividade sira ne’ebé hamosu rendimentu, nune’e promove dezenvolvimentu ekonómiku nasionál.

*****

Konsellu Ministrus deside hasai Carlos Peloi dos Reis hosi kargu Prezidente Konsellu Administrasaun Empreza Públika Bee Timor-Leste, no liuhusi Rezolusaun Governu aprova nomeasaun ba Gustavo da Cruz nu’udar nia susesór, ba períodu 4 tinan, ho efeitu hahú hosi loron 1 fulan-novembru tinan 2024.

*****

Ikusliu, Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, halo aprezentasaun ba Konsellu Ministrus kona-ba preparasaun ba realizasaun Festivál Rabilau. Eventu ida-ne'e, ne'ebé sei akontese hosi loron 16 to’o 19 fulan-outubru tinan 2024, nu'udar rezultadu hosi kolaborasaun entre Prezidénsia Repúblika ho Governu Konstitusionál IX, ho objetivu atu promove turizmu, kultura no desportu iha Timor-Leste. Festivál ne’e sei destaka patrimóniu kulturál no tradisaun lokál sira, liuhosi kompetisaun múzika, dansa, arte dijitál sira, atividade desportiva sira, no feira gastronomia no produtu lokál sira, ho envolvimentu hosi Prezidénsia Repúblika, instituisaun governamentál oioin no entidade parseiru sira seluk. REMATA

   Ba leten