Iha ONU, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão Husu halo Reforma ba Konsellu Seguransa no fó Apoiu ba País sira ne’ebé Vulneravel Liu

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, halo diskursu iha loron 27 fulan-setembru tinan 2024, durante debate jerál Sesaun Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian ba da-79, iha ne’ebé destaka nesesidade urjente hodi halo reforma ba Konsellu Seguransa ONU nian, nune’e mós importánsia finansiamentu klimátiku ba nasaun vulneravel sira. 461368811 399460986543569 7844759791377622985 n 300x195 Iha ONU, Primeiru Ministru Xanana Gusmão Husu halo Reforma ba Konsellu Seguransa no fó Apoiu ba País sira ne’ebé Vulneravel Liu

Iha nia diskursu, Xanana Gusmão husu ba Konsellu Seguransa ida ne’ebé “reprezentativu liu”, hodi subliña katak desizaun sira hosi órgaun ida-ne’e “tenke reflete vontade koletiva hosi Komunidade Internasionál” no la’ós interese hosi “Estadu sira ne’ebé iha liu podér”. Primeiru-Ministru defende katak Konsellu tenke inklui permanentemente lian sira hosi Áfrika, Amérika Latina no Ázia, hodi defende katak “labele taka nasaun ki’ik sira ho interese sira hosi nasaun sira ne’ebé iha liu podér”. 461323679 399459786543689 9088958157374610866 n 300x199 Iha ONU, Primeiru Ministru Xanana Gusmão Husu halo Reforma ba Konsellu Seguransa no fó Apoiu ba País sira ne’ebé Vulneravel Liu

Durante nia diskursu, Xefe Governu destaka mós papél krusiál dame no rekonsiliasaun nian, halo paralelu ida ho Timor-Leste nia trajetória rasik. “Rekonsiliasaun no konfiansa hanesan instrumentu ba dame ne’ebé mundu presiza”, nia hateten. Xanana Gusmão fó-hanoin kona-ba prosesu independénsia nasionál, ne’ebé hetan apoiu hosi ONU, no destaka katak Timor-Leste ohin loron hanesan “demokrasia ida ne’ebé metin – demokrasia ida ne’ebé simu dame, diálogu, direitus umanus no Estadu direitu”. 461323615 399461446543523 440103903965477449 n 300x212 Iha ONU, Primeiru Ministru Xanana Gusmão Husu halo Reforma ba Konsellu Seguransa no fó Apoiu ba País sira ne’ebé Vulneravel Liu

Tema sentrál seluk hosi diskursu ne’e mak urjénsia hosi asaun konkretu sira hodi kombate alterasaun klimátiku, ho atensaun espesiál ba Estadu illa ki’ik sira, hanesan Timor-Leste. “Sofrimentu ne’ebé la hanesan ne’ebé kria husi efeitu husi alterasaun klimátika hanesan injustisa ida ne’ebé boot liu iha mundu ida-ne’e”, tenik Xanana Gusmão, hodi subliña nesesidade atu “nasaun riku no dezenvolvidu sira” fó onra ba sira-nia kompromisu ba fundu “lakon no estragu”, ne’ebé aprova ona iha COP28.  Primeiru-Ministru haktuir hikas katak mitigasaun ba efeitu sira husi alterasaun klimátika nu’udar prioridade ida ba ninia Governu, ne’ebé “agora daudaun konsentra iha diversifikasaun ekonomia, ho énfaze espesiál ba agrikultura no ekonomia azúl”, setór sira ne’ebé esensiál atu “hadi’a ita-nia povu nia moris no hasa’e seguransa ai-han”. Iha kontestu ida-ne’e, nia reafirma kompromisu Timor-Leste nian hodi kontribui ba dezenvolvimentu sustentável no proteje ninia rekursu tasi nian, hodi refere ba ratifikasaun Akordu kona-ba Konservasaun Biodiversidade Tasi nian. 461417171 399460119876989 149007465403765343 n 300x199 Iha ONU, Primeiru Ministru Xanana Gusmão Husu halo Reforma ba Konsellu Seguransa no fó Apoiu ba País sira ne’ebé Vulneravel Liu

Primeiru-Ministru destaka mós “dezigualdade sosiál no ekonómika” globál ne’ebé aumenta, hodi subliña katak “lahó kondisaun finanseira, kapasitasaun no transferénsia teknolojia nian”, nasaun sira ne’ebé frajil liu sei hela metin iha siklu pobreza no instabilidade nian. Xanana Gusmão defende katak “dame no estabilidade maka prioridade hodi alkansa dezenvolvimentu sustentável”, tanba “lahó dame, laiha justisa, laiha instituisaun forte no laiha dezenvolvimentu. No lahó dezenvolvimentu, dame sai frajil”.

Kona-ba problema dame no seguransa internasionál nian, Xanana Gusmão espresa nia “preokupasaun boot-liu” kona-ba konflitu internasionál sira ne’ebé la’o hela, inklui konflitu entre Israel ho Palestina no funu iha Ukránia, no apela ba rezolusaun pasífika hosi rua ne’e. Xefe Governu husu atu “hakotu lalais jenosídiu” no “atu aplika prinsípiu sira ‘Karta Nasoins Unidas nian’, ho korajen no lideransa”. Nia mós husu “atu hanoin liu kona-ba ema no povu, vítima sira hosi polítika nasaun no lideransa nian, no menus kona-ba status quo ne’ebé instala ona”.

Primeiru-Ministru reforsa mós apoiu hodi hala’o “referendu autodeterminasaun ba povu saarauí” no husu atu hapara “embargu ekonómiku, komersiál no finanseiru ne’ebé impoin ba Kuba iha dékada barak nia laran”.

Iha diskursu nia rohan, Xanana Gusmão subliña importánsia hosi knaar Nasoins Unidas nian ba pás no estabilidade mundiál. “Ho nia frakeza sira hotu ka nesesidade ba mudansa, Nasoins Unidas maka mekanizmu ne’ebé promisór liu ne’ebé ita iha atu ultrapasa difikuldade sira iha ita-nia tempu”, nia hatete, hodi apela katak “Estadu ONU hotu-hotu bele ultrapasa sira-nia diferensa sira no atua hamutuk hodi hametin dame no dezenvolvimentu”.

Kay Rala Xanana Gusmão konklui ho mensajen esperansa ida, hodi afirma katak “pás maka misaun globál ida, dezenvolvimentu maka devér globál ida” no hatutan tan katak “ho perseveransa no vontade atu halo di’ak, maske susar oinsá, laiha dezafiu ne’ebé la bele hakat liu!”

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=39790