Timor-Leste iha Sesaun Asembleia Jeral Nasoens Unidas ba dala 79

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha Sesaun Asembleia Jerál Nasoins Unidas (AGNU, sigla iha lian portugés) nian ba da-79, ne’ebé sei hala’o iha Novaiorke hosi loron 22 to’o loron 27 fulan-setembru tinan 2024. Primeiru-Ministru sei hato’o diskursu iha Asembleia Jerál ne’e, iha loron 27 fulan-setembru.

Tema hosi sesaun AGNU nian ba dala 79 maka “Labele husik ema ida iha kotuk: atua hamutuk hodi promove dame, dezenvolvimentu sustentável no dignidade umana ba jerasaun agora no aban-bainrua nian”. Tinan-tinan, enkontru AGNU halibur lider sira hosi mundu tomak hodi hala’o enkontru no eventu paralelu barak, no fó oportunidade ba nasaun sira atu promove sira-nia interese no halo interasaun ho lider mundiál sira seluk. Xanana G 300x135 Timor Leste iha Sesaun Asembleia Jeral Nasoens Unidas ba dala 79

Iha loron 22 fulan-setembru, Primeiru-Ministru Gusmão sei hamutuk ho Xefe Estadu no Governu sira seluk no sei halo diskursu iha Simeira Futuru. Simeira ida-ne’e maka simeira dahuluk ne’ebé organiza hosi ONU, ne’ebé foka-liu ba oinsá sistema internasionál bele hatán di’ak liután ba nesesidades jerasaun atuál no futuru.

Iha loron 23 fulan-setembru, Primeiru-Ministru Gusmão sei partisipa iha Simeira Lideres Aliansa Estadu Illa Ki’ik sira (AOSIS) nian. Iha loron ne’e kedas, Primeiru-Ministru Gusmão sei lansa ofisialmente livru ilustradu ‘Ha’u-nia Tasi, Ha’u-nia Timor’, ne’ebé kontein imajen impresionante sira kona-ba moris tasi Timor-Leste nian ne’ebé buras no atraente. Lansamentu ida-ne’e sei destaka mós esforsu dedikadu sira nasaun nian hodi konserva ninia ambiente tasi no ninia planu ba jestaun oseanu ne’ebé sustentável. Eventu ne’e sei hetan partisipasaun espesiál hosi oseanógrafu famozu Dra. Sylvia Earle, ne’ebé sei fahe nia koñesimentu no esperiénsia.

Iha loron 24 fulan-setembru, Primeiru-Ministru Gusmão iha ona nia ajenda enkontru ida ho Sekretáriu-Jerál ONU nian, António Guterres, ne’ebé vizita Timor-Leste iha fulan liubá no partisipa iha selebrasaun sira aniversáriu Konsulta Populár nian ba da-25 ne’ebé administra hosi ONU iha tinan 1999.

Iha loron 25 fulan-setembru, Primeiru-Ministru Gusmão sei halo palestra públika ida iha Universidade Columbia, iha ne’ebé nia sei ko’alia kona-ba konflitu no tansá maka dame hanesan prekursór ba dezenvolvimentu sustentável. Iha loron 26 fulan-setembru, Primeiru-Ministru, ne’ebé nu’udar mós Pesoa Eminente ba g7+, sei partisipa iha Simeira Altu Nivel kona-ba “Pás iha Mundu no Pás iha nasaun g7+ – dezafiu no solusaun hamutuk”.

Primeiru-Ministru Gusmão sei partisipa mós iha Konferénsia kona-ba Rezisténsia Antimikrobiana (AMR), eventu altu nivel ida ne’ebé foka ba kestaun saúde públika fundamentál ida ne’ebé sai hanesan dezafiu ba mundu ohin loron, nune’e mós eventu paralelu altu nivel ida ne’ebé sei debate kona-ba ameasa ezistensiál sira ne’ebé kauza hosi nivel tasi nian ne’ebé sa’e.

Aleinde eventu sira ho nivel altu ne’e, hein mós katak Primeiru-Ministru Gusmão sei partisipa iha resepsaun ofisiál ida no enkontru bilaterál ne’ebé iha relasaun ho Xefe Estadu no Governu sira durante Sesaun Asembleia Jerál ONU nian ba dala 79.

Asembleia Jerál Nasoins Unidas  mak órgaun ida hosi órgaun neen ne’ebé maka harii ONU no halibur nasaun membru 193. Eventu ne’e hala’o tinan-tinan iha sede ONU, Novaiorke, no partisipa hosi Xefe Estadu, Xefe Governu no diplomata sira hosi mundu tomak.

Dezde Timor-Leste nia admisaun hanesan membru ONU ba dala 191 iha fulan-setembru tinan 2002, nasaun ne’e partisipa ativu iha Asembleia Jerál sira ONU nian, hodi promove ninia interese no kontribui ba debate globál kona-ba kestaun dame, seguransa no dezenvolvimentu.

Delegasaun timoroan ne’e inklui Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, Ministra Saúde, Elia dos Reis Amaral, Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Rangel, no Reprezentante Permanente Timor-Leste ba ONU , Dionísio da Costa Babo Soares, no delegadu ofisiál sira seluk.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=39477