Parlamentu Nasionál aprova ona Lei Baze Ensinu Supérior nian

Proposta Lei Baze Ensinu Supérior nian aprova ona husi Parlamentu Nasionál, ho votu afavor 38, kontra 9 no abstensaun 4, iha sesaun plenária husi loron 24 fulan-juñu tinan 2024.

Hafoin votasaun final remata, Ministru Ensinu Supérior, Siénsia no Kultura, José Honório, hateten katak “Lei kuadru foun ida ne’e, sei kolia ho espesialidade liu kona-ba ensinu supérior nian, ne’ebé mak defini mos ona iha opsaun politika IX Governu nian, liu-liu hakarak atu resolve kondisaun atual Ensinu Supérior iha Timor-Leste nian, atu aposta liu ba reforsa kualidade Ensinu Supérior iha Timor-Leste nian”.  Parlamentu Nasionál aprova ona Lei Baze Ensinu Supérior nian

Tinan 14 liu, hafoin Lei Baze Edukasaun nian tama iha vigór, ninia objetivu la’ós de-it atu atende ezijénsia no dezafiu atuál sira, maibé mós atu asegura melloria kualidade liuhusi kria Lei Baze espesífiku ida ba setór ensinu superiór. Lei Baze Edukasaun sei nafatin vigora kuaze ninia totalidade tomak, sei halo de’it revogasaun ba matéria ne’ebé liga ba ensinu superiór.  Parlamentu Nasionál aprova ona Lei Baze Ensinu Supérior nian

Entre medida sira ne’ebé define husi diploma ida-ne’e, inklui substituisaun ba Diploma I no II iha ensinu superiór tékniku, ho Kursu Tékniku-Profisionál Superiór (CTePS, Sigla iha lia Portugés) ho durasaun semestre haat (tinan rua). Estabelesimentu ensinu superiór tékniku agora bele atribui grau no diploma baxarelatu, lisensiatura ka mestradu profisionalizante, nune’e hadi’a situasaun anteriór ne’ebé iha dezigualdade kona-ba atribuisaun grau no diplomas iha ensinu superior tékniku. Medida sira-ne’e ho objetivu atu fasilita rekoñesimentu akadémiku internasionál ba estudante sira no hadi’a sira-nia perspetiva serbisu iha área formasaun.  Parlamentu Nasionál aprova ona Lei Baze Ensinu Supérior nian

Halo mós alterasaun ba durasaun siklu lisensiatura, ne’ebé agora sei hala’o durante semestre 8 ka 10 (ida-idak tinan 4 ka 5 ) no iha posibilidade atu atribui grau mestre nian hafoin tuir formasaun durante semestre 12, inklui parte ida ba lisensiatura ne’ebé integrada no labele haketak, korresponde ba semestre 8 primeiru hosi kursu mestradu integradu. Lei Baze Ensinu Superiór nian inkorpora norma ida ne’ebé autoriza ensinu distánsia iha setór ne’e, ho konsiderasaun ba nesesidade sira ne’ebé hatudu ona iha tempu pandemia Covid-19 nian.

Diploma ne’e estabelese katak, iha ensinu superiór, portugés tenke sai dalen prinsipál ensinu, peskiza no instrusaun nian, no tétum sei utiliza hanesan dalen apoiu iha prosesu sira ne’e rasik.

Estadu kompromete atu valoriza no dezenvolve lian tetun, ho objetivu atu lian ne’e bele uza hanesan lian prinsipál iha ensinu superiór. Iha exesaun ne’ebé prevee ona ba regra ida-ne’e, liuliu bainhira hanorin lian estranjeira, iha programa kooperasaun internasionál, no programa espesífiku sira ne’ebé ezije atu hanorin iha lian estranjeira.

Proposta Lei ida-ne’e hetan aprovasaun husi Konsellu Ministrus iha sorumutuk husi iha loron 21 fulan-fevereiru tinan 2024.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=38052