Estatutu Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) nian define kompeténsia hirak ne’ebé Estadu kaer relasiona ho instituisaun, hanesan finansiamentu, apoiu no jestaun.
Diploma ne’ebé mak Konsellu Ministru deit mak iha kompeténsia atu aprova ne’e, nia define, mos konabá papel komponente oin-oin Universidade nian: orgaun governasaun nian no orgaun konsultivu, dosente, estudante, ema hirak la’os dosente no unidade organika sira (fakuldade, sentru no institutu sira).
Hafoin Estatutu ne’e aprova tiha, no instituisaun adapta ona ba regra hirak foun ne’e, mak tuir mai fakuldade oin-oin no sentru investigasaun hirak pretense ba UNTL iha ona ida-idak nia estatutu hodi integra ba Estatutu Universidade Nasionál nian. Tamba, “regra sira” balu, nu’udar ezemplu, kompeténsia dixiplinár, sei define iha Estatutu UNTL nian.
Projetu ba Estatutu define kriasaun Konsellu Jerál ida.” Ne’e órgaun foun ida, órgaun deliverativu ida, iha ne’ebé Governu mós sei iha nia reprezentante” Ministru Edukasaun, João Cãncio Freitas hatutan. Konsellu Jerál nia funsaun mak trata kestaun estratéjiku sira. Ida ne’e hakarak hatete katak órgaun ne’e sei define planu sira bele hó prazu badak, médiu, ka naruk ba Universidade. Sei mós define dezenvolvimentu no konstrusaun ba campus iha nível nasionál ou rejionál.
Iha ona mós hanoin ida kona-ba kriasaun Konsellu Jestaun nian, iha ne’ebé sei integra dekanu sira Universidade nian. Konsellu Jestaun nian sei lidera husi Reitór, hanesan mós órgaun sira seluk ne’ebé previstu ona, Konsellu Dixiplinár. Hamutuk hotu iha órgaun governasaun nian haat mak previsto ona: Konsellu Jerál, Reitór, Konsellu Jestaun nian no Konsellu Dixiplinár.
Iha termu akadémiku, sei iha mós kriasaun órgaun seluk ida- Senadu Akadémiku- ne’ebé mak sei trata kestaun sira kona-bá ensinu/aprendizajen, kontéudu kurrikulár sira, investigasaun sientífika, ka kestaun ho karater akadémiku.