IV Governu Konstitusionál komemora aniversáriu ba da-3

IV Governu Konstitusionál Repúblika Demokrátika Timor-Leste komemora aniversáriu ba da-3 kona-bá ninia Governasaun Aliansa Maioria Parlamentár (AMP) nian, sexta-feira, loron 6, fulan Agostu, hodi hala’o Serimónia Refleksaun ida iha Palásiu Nobre Lahane, iha Díli.
Atu hanoin hikas simu posse Governu Konstitusionál ba da-IV iha loron 8, fulan Agostu tinan 2007, liu tiha fulan ida hafoin hala’o eleisaun sira iha loron 30 fulan Juñu. AMP hahú implementa projetu politiku reforma nian ida hodi hamosu etapa foun ida kona-bá dezenvolvimentu ba Nasaun foun ida-ne’e.
Serimónia Refleksaun ne’e Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, no Presidente Repúblika, José Ramos-Horta, mak halo.
Iha hato’o ninia liafuan, Primeiru-Ministru fó hanoin fali kona-bá buat hirak ne’ebé konsege hetan ona iha tinan tolu laran hala’o mandatu Governu ida-ne’e nian:
“Hori uluk liu, ita garante tiha ona estabilidade politika no sosiál, bainhira ita rezolve tiha problema hirak kona-bá seguransa nasionál no bainhira ita introdús reforma ida klean iha setór defeza no seguransa.”
“Ba daruak ita hahú ho tinan 2008, hanesan tinan reforma ba Jestaun Estadu nian. Nune’e ita promove reforma lejislativa sira, administrativa kona-bá jestaun finanseira, kona-bá prosedimentu sira, kona-bá sistema no prosesu sira no reforma ba iha mekanizmu governasaun nian sira.”
“Ba datoluk, ita hahú ho prosesu selu pensaun no subsídiu sira ba iha ita nia Veteranu no Herói Nasional sira, ba ferik-katuas sira, ba feto-faluk sira, ba oan-ki’ak sira no ba klibur hirak seluk ne’ebé vulnerável iha ita nia sosiedade.”
“Ba dahaat, ita mós loke planu ida kapás kona-bá planeamentu no levantamentu ba buat hirak presiza relasiona ho infra-estrutura hirak báziku, fundamentál atu bele fo servisu hirak kona-bá edukasaun no saúde, dezenvolvimentu agríkola no industria no harii empregu. Sei iha setór ida ne’e ita hahú ho projetu ida kona-bá atu prodús no distribui eletrisidade no enerjia hodi bele asegura fornesimentu eletrisidade ba Paíz tomak”.
Ba dalima, bainhira ita sobu hela obstákulu hirak primeiru ba dezenvolvimentu setór privadu, katak, atu garanti seguransa no estabilidade iha Paíz ne’e, hodi aumenta konfiansa Paíz ne’e nian iha investór sira nia oin, ita hahú ho diálogu ida franku (laran mós) ho ema emprezáriu nasionál sira, hodi rona saída mak presiza no saída mak difisil atu hetan no ita apoia atu harii Kámara Komérsiu no Indústria hodi bele kapasita tan setór ida ne’e.”
Kay Rala Xanana Gusmão koalia tan katak tan de’it iha tinan tolu ne’e nia laran Governu aumenta investimentu públiku, ne’ebé permite Timor-Leste atu iha tinan 2008, hetan segundu lugar iha ranking ekonomia nian sira ho ninia ekonomia ne’ebé sa’e maka’as kompara ho mundu tomak.
Atu taka ninia liafuan, Xefe Governu ne’e apela ba Povu Timor-Leste no ba ema hirak tuir serimónia ne’e atu “reflete kona-bá karik programa hirak implementa tiha ona ne’e serve duni ba nesesidade Nasaun nian sira ka la’e?”.
Iha ninia refleksaun kona-bá governasaun tinan tolu IV Governu Konstitusionál nian, Prezidente Repúblika hahú haklake ninia satisfasaun no konfiansa ba iha loron oin mai. Ramos-Horta hanoin hikas katak nia fó posse ba “IV Governu Konstitusionál hafoin nia hala’o tiha prosesu konsulta no diálogu nian ida ne’ebé naruk ho partidu politiku sira hotu. Hau nia preokupasaun mak atu harii kondisaun hirak presiza atu País ne’e bele rekupera fali estabilidade no konfiansa no, liu hosi ida ne’e, bele dudu ba oin ita nia dezenvolvimentu ekonomia nian”.
José Ramos-Horta dehan tan katak “bainhira hau tetu buat hirak hala’o ona ne’e, hau hetan razaun atu manan konfiansa ida bele hafoun iha loron oin mai nian”. Xefe Estadu hato’o mós kona-bá oinsá Governu ne’e rezolve fukun hirak hosi instabilidade nian, “problema hirak kona-bá petisionáriu sira, kona-bá deslokadu sira no kona-bá klibur Alfredo Reinado nian sira”. Ikus-mai kestaun kona-bá seguransa merese duni atu hetan fatin hosi Prezidente Repúblika, ne’ebé mak haklake katak sei kontinua iha esforsu no objetivu sira hosi IV Governu no Governu ida uluk nian.
Relasaun Internasionál sira, hanesan relasaun ho paíz viziñu sira (Austrália no Indonésia), mos fo-sai tandeit sai dezenvolvidu no hetan rezultadu hirak pozitivu.
Prezidente Repúblika taka ninia reflesaun hodi dehan tan katak “maske iha dezafiu, iha buat barak mak seidauk bele hala’o, maibé bainhira hateke ba tinan tolu hirak liu ona ita bele dehan katak politika hirak hahú tiha ona ne’e pozitivu duni. Maibé nu’udar ita nia devér katak ita labele lai sai satisfeitu, maibé tenki kontinua hadi’a Governu nia hahalok, hodi nia bele halo liután no investe liután”.
Hafoin reflesaun, Primeiru-Ministru hamutuk ho Prezidente Repúblika loke serimónia simbólika ida hodi halo brinde no koa dosi-bolu aniversáriu ba da-3 IV Governu Konstitusionál nian.
La’os de’it membru Governu nian sira no deputadu sira mak tuir iha serimónia ne’e, maibé mós membru Forsa Defeza no Seguransa nian sira, hanesan Xefe Estadu-Maior Jeneral F-FDTL nian, reprezentante sira hosi instituisaun nasionál no internasionál nian sira, hanesan Reprezentante Espesiál Sekretáriu-Jerál ONU nian no membru hirak hotu hosi korpu diplomátiku nian.
Hanehan iha ne’e bainhira hakarak hetan liu tan informasaun.