Deklarasaun Porta-vóz IV Governu Konstitusional iha 8 Agostu 2010

Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Díli, 8 Agostu 2010

Governu Timor-Leste Halo ona tinan tolu

8 Agostu, 2010, marka tinan tolu Governu Xanana Gusmão nian,  ne’ebé konhesidu mós ho naran AMP (Aliansa Maioria Parlamentáry), hanesan primeira koligasaun ne’ebé ukun Timor-Leste. Iha serimónia reflesaun Primeiru-Ministru nian, Sua Exelênsia Xanana Gusmão, hato’o nia apresiasaun boot tebetebes ba Prezidente Repúblika, Sua Exelênsia José Ramos-Horta, ba Instituisoens Estadu tomak, partidus polítikus, igreja, sosiedade sivíl no liu-liu ba povu Timor-Leste, ba sira nia papél boot atu hametin estabilidade nasionál.

Hanesan intervalu ida husi fulan haat hala’o konsulta kona-ba Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku Nasionál ba tinan 2011-2030, ne’ebé nia la’o ba vizita komunidades sira iha Distritus Timor-Leste nian tomak, Primeiru-Ministru realsa kona-ba oinsá ho konfiansa ne’ebé rekupera fali ona no maturidade polítika iha paíz laran tomak, bele loke dalan luan ba Governu atu implementa ajenda politika reformadór ida “ ne’ebé bele garante ba Paíz, i liu-liu ba jerasoens futuras, programa ida ke halo ema fiar no neon metin liután ba dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku.”

Tinan tolu liu ona no reformas boboot hodi define dalan dezenvolvimentu sai hanesan prioridade no akompanha maka’as tebes ho polítika no lejislasaun;  reformas ba Setór Defeza no Seguransa, atu asegura estabilidade nasionál, reformas ba Jestaun Estadu, atu hadi’a governasaun, reformas ba Sistema Justisa Sosiál, atu implementa sistema protesaun/seguransa sosiál hodi tulun ema liu-liu sira ne’ebé vulneráveis liu, reformas ba Infra-Estruturas Bázikas, atu hadi’a liután rekonstrusaun nasaun no arranke kresimentu ekonómiku no reformas iha Setór privadu, atu promove parserias estratéjikas ho Governu, atu promove dezenvolvimentu sustentável iha sidades no áreas rurais. Bazes fortes ne’ebé Timor-Leste prezisa tebetebes atu aselera dezenvolvimentu, mobiliza ekonomia no hasai sidadauns sira hotu husi pobreza.

Reormas hirak ne’ebé temi bá, lori rezultadus barabarak. Tinan tolu laran ho taixa kresimentu ne’ebé atinji díjitus rua, kria aumentu estável iha rendimentu per capita naun-petrolíferu, husi $398 iha 2007 ba $499 iha 2008 ba $599 iha 2010. Dezenvolvimentu kapitál sa’e ba 1023% husi níveis 2006/2007 nian i Timor-Leste temi hanesan ekonomia ida hotu ne’ebé sa’e maka’as entre sira sanulu ne’ebé aas liuhotu iha mundu, iha tinan 2008 no 2009 laran.

Ho orsamentus Estadu nian ne’ebé sa’e kuaze dala tolu tanba enfrenta hela programa anti-pobreza no despezas ne’ebé aumenta ba beibeik iha áreas xave, konsege hetan duni indikativus sosias ne’ebeé di’ak liután ona. Áreas balu ne’ebé todan liu hanesan saúde atinji tiha ona Objetivus Dezenvolvimentu Miléniu nian ba Timor-Leste, inklui taixa mortalidade labarik sira ho tinan lima ba kraik, taixas mortalidade infantíl no kobertura kuidadus antes de moris ou pré-natais. Taixa rejistu edukasaun primária sa’e husi 76.6% (2007) ba 83.2% (2009) no tuir dauaun dalan atu ba atinji objetivus MDG iha 2015 ho 86% i ba literasia adultus nian aumenta husi 50.6% iha 2007 ba 58% iha 2009. Obras infra-estruturas nian aumenta ho Pakote Referendu, medida foun ida ne’ebé dudu maka’as tan dezenvolvimentu setór privadu ne’ebé foin hahú moris, partikularmente iha áreas rurais atu bele dezenvolve komunidades ho eskolas, pontes, fornesimentu bee moos no obras lokais. Rejistu emprezas aumenta husi 171 (2007) ba 1,799 (2009) no rejistu negósius ki’ik aumenta husi 1,212(2007) ba 5,232 (2009).

Governu Xanana Gusmão nian lori paíz liuhusi Krize Finanseira Globál no Krize Alimentár Globál, tahan ho xokes internais hodi konsege asegura no fó subsídius ba abastesimentus  lokais ka hatama sasán mai, investe atu bele iha mudansa husi agrikultura subsistênsia ba agrokomérsiu, no liga komunidades, produtus no oportunidades  ho kriasaun/jerasaun salárius. Rezultadus/lukrus husi produsaun foos, hanesan konsumu báziku, entre 2007 no 2009 sa’e to’o 73.8% i agora ho planus kona-ba eletrisidade iha paíz tomak laran ne’ebé la’o daudaun ona, sentrál elétrika boot ne’ebé ita bele haré halo daudaun konstrusaun no  torres ne’ebé harí iha foho, sai hanesan símblou esperansa ba Timór-oan tomak, esperansa katak nesesidades bázikas atu mundu modernu bele opera ka moris, sente mós ona iha uma-kain no komunidades tomak, iha nasaun ida ne’e, ne’ebé luta depois-de tinan atus haat  iha okupasaun okos, tinan 24 iha funu laran no tenke hahú ho susasr barabarak hanesan demokrasia foun ida.

Primeiru-Ministru taka ho nia observasaun badak ida kona-ba futuru ida ne’ebé nia fiar katak, bele foti sai Timor-Leste husi paíz ho nível reseitas ne’ebé uitoan liu ba médiu ka natón nian iha 2025, liuhusi reformas no investimentu ne’ebé halo beibeik. “ Ha’u fiar katak Timor-Leste oras ne’e fila-an daudaun ba indústria idrokarbonatu, ho apoiu husi indústrias ki’ik. Paíz ida ho expansaun urbana ne’ebé fahe didi’ak ba territóriu tomak, no ho urbanizasaun rural ne’ebé halo populasoens tomak bele moris iha komunidades laran, no prestasaun servisus bázikus to’o ba sidadauns hotu-hotu.

‘Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku fundamentál atu dezenvolve produsaun, produsaun kapasidades no produsaun oportunidades empregu, liuhusi modernizasaun agrikultura, inkrementu indústria, provizaun servisus sosiais no dezenvolvimentu kapitál umanu.’

‘Depende ba imi hotu no ba Povu Timor-Leste atu reflete katak programas ne’ebé implementa, hatán tebes duni ba nesesidades Paíz, ka lae. Kabe ba ita hanesan Governu atu hadi’a buat ne’ebé devia halo didi’ak, no kontinua servi nafatin ba Povu ho korajen i ambisaun’

‘Bainhira ita koalia kona-ba atu serve ita nia Povu doben Timór-oan, hamoris no haburas esperansa ba futuru ida ke di’ak liu ba ita nia oan sira, ita tenke ambisiozu tebes duni, ita nia mehi tenke boot.”

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=3583