Komité Revizaun Polítiku hahú análize ba OJE 2024

Governu, liuhusi Komité Revizaun Polítiku hahú ona horiseik, loron 24 fulan-outubru tinan 2023, halo análize ba programa no proposta orsamentál husi ministériu no ajénsia autónoma sira, ho objetivu atu elabora versaun finál husi projetu Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2024 nian, ne’ebé sei entrega ba Parlamentu Nasionál to’o loron 24 fulan-novembru. Sorumutuk sira hosi Komité Revizaun Polítiku sei hala’o to’o loron 9 fulan-novembru, iha Auditóriu Ministériu Finansas nian.

Komité Revizaun Polítiku mak iha kompeténsia atu verifika alokasaun estratéjika kona-ba rekursu sira submisaun orsamentál nian, ho objetivu atu atinje kompromisus no objetivus ne’ebé hatuur ona iha dokumentus estratéjikus no analiza kapasidade hodi ezekuta planu ba tinan finanseiru 2024 nian.

Komité Revizaun Polítiku ne’e prezide husi Primeiru-Ministru no kompostu mós husi Vise-Primeirus-Ministrus, Ministra Finansas, Ministru Obras Públikas no hosi Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku. Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun, Prezidente Institutu ba Defeza Direitu Labarik no reprezentante husi Asosiasaun Defisiente Timor-Leste, sei partisipa mós iha sorumutuk sira Komité Revizaun Polítiku nian, hanesan observadór.

Komité Revizaun Polítiku tenke asegura kapasidade hodi ezekuta planu anuál ba servisus no entidades setór públiku administrativu nian no ninia konformidade ho prioridade nasionál sira ne’ebé define ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu tinan 2011 – 2030, iha Programa Governu, iha planu sira ba médiu prazu nian no iha planu anuál husi servisu no entidade sira setór públiku administrativu nian, no iha dokumentu polítiku no estratéjiku sira seluk husi Governu. Alokasaun dotasaun orsamentál sira ba servisu no entidade ida-idak, tenke tuir ninia planu anuál no kumpre limite másimu despeza nian, ne’ebé molok ne’e, define ona ba títulu ida-idak.

Montante totál husi despeza ne’ebé prevee ba OJE tinan 2024, maka hamutuk dolar amerikanu millaun 1,6, reflete redusaun 18% ka ekivale ba dolar amerikanu hamutuk millaun 360, kompara ho OJE tinan 2023. Valór ida-ne’e, inklui dotasaun hamutuk dolar amerikanu 1 458 292 345 ba administrasaun sentrál, dolar amerikanu hamutuk 81 707 655 ba seguransa sosiál no dolar amerikanu hamutuk 60 000 000 ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu. La inklui iha montante ida ne’e, Fundu Rezerva Seguransa Sosiál nian, ne’ebé ho montante hamutuk dolar amerikanu 162 007 651.

 

 

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=34913