Reponsáveis foun Setor Petróleu no Minerais nian simu pose

Ohin, loron 22 fulan-setembru tinan 2023, hala’o serimónia fó pose ba prezidente foun sira husi instituisaun públika sira iha setór petróleu no rekursu minerais, ne’ebé prezide husi Ministru Francisco da Costa Monteiro, iha salaun Delta Nova, Dili. Nomeasaun no reforma hirak ne’e ho objetivu atu revitaliza setór petrolíferu Timor-Leste nian, hodi rekupera ninia dinamizmu no estabelese relasaun konfiansa ho interveniente, parseiru, kontraparte hotu-hotu no parte interesada sira seluk, tuir prioridade ne’ebé estabelese ona husi Governu Konstitusionál IX.  Reponsáveis foun Setor Petróleu no Minerais nian simu pose

Prezidente sira ne’ebé foin simu pose ba mandatu tinan haat nian maka:

Nomeasaun hirak-ne’e halo bazeia ba idoneidade, integridade, formasaun akadémika no profisionál, esperiénsia iha kargu superiór sira no kompeténsia téknika hosi nomeadu sira iha setór petróleu, gás no rekursus minerais. Karakterístika ne’e importante tebes hodi hala’o sira-nia funsaun ho efikásia iha entidade ida-idak, iha ámbitu servisu interese públiku nian ne’ebé sira fó ba Estadu.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha ninia diskursu fó pose ba Governu Konstitusionál IX, ko’alia-liu katak sai prioridade maka “reestrutura lalais Diresaun TIMOR GAP no ANPM nian, hodi garante efisiénsia ne’ebé boot tebes iha setór petróleu, ne’ebé krusiál ba dezenvolvimentu nasaun nian”.  Reponsáveis foun Setor Petróleu no Minerais nian simu pose

Hanesan iha diskursu fó pose nian, Primeiru-Ministru destaka mós iha aprezentasaun Programa Governu ba Parlamentu Nasionál, importánsia husi setór ida-ne’e ba dezenvolvimentu nasionál no garante katak “Governu konstitusionál IX ne’e iha ona kompromisu atu dada kadoras mai Timor-Leste, hodi hatudu ba mundu katak ne’e maka solusaun ida ne’ebé ekonomikamente viavel no seguru”.

Xefe Governu mós hatutan tan katak “dezenvolvimentu Kosta Súl sei sai sentru atividade ida iha ámbitu petróleu no gás naturál” no katak “nasaun tomak sei hetan benefísiu husi projetu ida-ne’e, la’ós de’it ba aumentu Produtu Internu Brutu, maibé mós ba dinámika ekonómika ne’ebé fornese husi produtividade fatór ekonómiku oin-oin nian”.

Iha kontestu reforma sira iha setór petróleu no rekursu minerais nian, Konsellu Ministrus iha ninia sorumutuk iha loron 16 fulan-agostu, aprova ona, projetu Dekretu-Lei lima ne’ebé inklui reestruturasaun ba TIMOR GAP, E.P. atu aliña ho prátika internasionál sira ne’ebé di’ak tebes no aumenta transparénsia no kredibilidade, hodi reorganiza Autoridade Nasionál Petróleu atu nune’e foka liu iha setór petróleu no gás, ba kriasaun Autoridade Nasionál Minerais, ne’ebé responsabiliza ba regulasaun setór rekursus minerais., ba estinsaun Kompañia Mineira Timor-Leste, S.A. no kriasaun Murak Rai Timor, E.P., ne’ebé ho objetivu atu hasa’e efisiénsia no transparénsia ne’ebé boot  tebes iha setór minerál no ikusliu, atualizasaun Institutu Petróleu no Jeolojia ba promosaun peskizas iha jeosiénsias no jeoteknolojias.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=34296