Prosesu formal atu harí Banku Dezenvolvimentu Nasionál Timor-Leste hahú husi aprovasaun, husi Konsellu Ministru, Rezolusaun konabá planu aksaunatu harí Banku ida ne’e. Rezolusaun ne’e aprova husi sorumutuk estraordináriu iha loron 11 fulan Maiu, no determina estrutura jenérika konabá instituisaun ne’ebé mak atu harí.
Objektivu husi Governu Konstitusionál ba da-haat, husi inisiativa ida ne’e mak atu, hakbit sektor privadu. Buat hirak seluk, programa governu ida ne’e nian mak konaba faktu ida katak sektor privadu mak nu’udar parseiru ida esensiál iha dezenvolvimentu nasionál “basá nia hamosu rikusoi no empregu iha liur husi aktividade no estrutura Estadu nian.”
Tuir Vise-Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu, Cristiano da Costa, “Komponente ida importante husi komponente hirak seluk mak atu harí banku ida ne’ebé mak bele hamosu liña kreditu ne’ebé mak bele habrani no estimula emprezáriu nasionál sira atu bele hala’o sira nia papel hanesanparseiru dezenvolvimentu Governu nian”.
Iha altura ida ne’ebé mak país ne’e haka’as hela an atu promove dezenvolvimentu nasionál, mak iha nebá presija duni atu insentiva investimentu publiku. “Estadu mak oras ne’e sai hanesan ‘aksionista’ boot ida, ita bele dehan nune’e, ba dezenvolvimentu país ida ne’e nian. Ita hakarak atu sektor privadu bele sai hanesan ‘aksionista’ parseiru Governu nian. Ba ida ne’e, presija atu Governu bele involve-an direktamente iha prosesu ida ne’e. Intervensaun Governu nian, Estadu nian, sei hala’o liu husi orsamentu, husi regulamentu sira, apoiu sira no estímulu hirak finanseiru nian, nune’e, mak presija iha banku nasionál ida” koalia Vise-Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu.
Timor-Leste, oras ne’e iha banku komersial estranjeiru tolune’ebé opera iha territoriu laran: ANZ (australia nian), Kaixa Jerál Depózitu (portugal nian) no Mandiri (indonésia nian). Objektivu Governu nian, bainhira atu harí banku nasionál la’os atu kompete ho banku estranjeiru hirak ne’e, maibé atu kompleta posibilidade emprezáriu nasionál sira bele hetan kreditu.
“Governu hakarak habrani, estimula sektor privadu sira atu hakiak kreditu no poupansa iha país ne’e”, esplika Vise-Ministru, hodi akresenta katak “ida ne’e mak hanoin ida ne’ebé mak sikat hela iha planu harí Banku Dezenvolvimentu Nasionál nia kotuk, liu husi tutela no supervizaun, ba faze da-uluik nian, husi Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu”.