Sorumutuk Konsellu Ministru loron 07 Jullu 2010

GOVERNU KONSTITUSIONAL BA DA-IV

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

.............................................................................................................................................

KOMUNIKADU BA IMPRENSA

Sorumutuk Konsellu Ministru loron 07 Jullu 2010

Konsellu Ministru hala’o sorumutu iha Kuarta-feira ne’e, loron 07 Jullu 2010, iha Sala Sorumutu nian, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova ona:

1. Rezolusaun ne’ebé aprova Akordu Copenhaga kona-ba Alterasaun Klimátika

Haree ba asuntu ne’ebé mak oras ne’e trata hela no urjenti atu buka hetan solusaun ba problema Alterasaun Klimátika nian ne’ebé mak to’o oras ne’e mosu iha mundu, haree mós ba partisipasaun foin dadauk ne’e husi Timor-Leste iha Copenhaga atu diskuti kona-ba Akordu ne’e, mak Konsellu Ministru analiza tiha ona ho klean tebes dokumentu no ninia implikasaun ambiental iha ita nia rain.

Konsellu Ministru konsidera katak importante no propriu atu adere ba akordu Copenhaga, ne’ebé mak foin dadauk ne’e aprova iha Kapital Dinamarca nian, ne’ebé mak partisipa husi delegasaun governu Timor nian ida, kompostu husi Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu no Sekretáriu Estadu Meiu Ambiente no sira seluk tan.

2. Proposta Lei “Alterasaun ba da-uluk Lei n.º 13/2009, loron 21 Outubru, kona-ba Orsamentu no Jestaun Finanseira”

Governu diskuti no  aprova tiha ona proposta ida ba alterasaun Lei Orsamentu no Jestaun Finanseira nian hodi bele hetan efisiénsia no efikásia maka’as liu iha atu prevee reseita no despeza sira bainhira prepara Orsamentu Estadu nian. Nune’e, mak prazu ba Governu atu aprezenta ninia proposta orsamentu mak to’o dei’t semana rua molok remata tinan ida.

3. Rezolusaun ne’ebé aprova subsídiu kona-ba risku iha servisu Guarda Prizional nian sira

Espesialidade iha servisu guarda prizional nian sira ne’ebé tenki hasoru limitasaun, restriksaun, responsabilidade no risku hirak todan ne’ebé bele mosu bainhira sira hala’o sira nia servisu hodi hametin seguransa no neon-nain ba dadur sira, hala’o manutensaun ba orden no hakmatek iha uma-dadur sira, tama tan ho situasaun hirak kompleksu ne’ebé sira hasoru loron-looron, hakarak-ka-lakohi tenki iha karreira ida espesiál ba sira. Maski nune’e, tanbá regulamentu ida ne’e seidauk aprova mak Konsellu Ministru rezolve fó subsidiu kona-ba risku nian ba ema sira ne’e ho folin hamutuk porsentu 60%.

4. Rezolusaun ne’ebé aprova nomeasaun Komissaun Anti-Korrupsaun Timor-Leste nian, hanesan kontactu ho assuntu hirak relasiona ho aplikasaun Konvensaun Nasoens Unidas nian hasoru Korrupsaun.

Konvensaun Nasoens Unidas nian kona-ba Anti Korrupsaun hakerek obrigasaun oin-oin hodi  hato’o ba Estadu sira ne’ebé hakarak tama iha nia laran – ida mak nomeasaun autoridade nasionál nian ida atu hala’o aktividade hirak prevee tiha ona iha Konvensaun ne’e nia laran.

Konvensaun ne’e haktuir katak autoridade nasionál tenki sai órgaun prinsipál Estadu nian ne’ebé mak responsável ba kombate hasoru korrupsaun. Iha Timor-Leste, órgaun ida ne’e mak Komisssaun Anti-Korrupsaun (CAC), hodi nune’e mak Konsellu minstrus aprova tiha ona nomeasaun CAC nian hanesan órgaun kontaktu nian ho assuntu hirak relasiona ho aplikasaun Konvensaun Nasoens Unidas Hasoru Korrupsaun.

5. Rezolusaun ne’ebé mak altera Kampaña Servisu Síviku Limpeza nian

Diploma iuda ne’e atu formula fali Kampaña Servisu Síviku Limpeza nian, ne’ebé mak sei hala’o fulan ida dala ida, iha loron Sábadu, tuku 07.00 to’o tuku 11.00, iha territoriu nasionál nian tomak, hodi habelar ba komunidade timor-oan ne’ebé mak bele partisipa hanesan voluntáriu.

Loron atu hala’o limpeza jeral ne’e sei taka, iha semana rua molok loron ne’ebé determina ona, iha sede Administrasaun Distritu no Suku no divulga ba públiku liu husi Meiu Komunikasaun Sosiál.

Durante períodu ne’ebé mak hala’o limpeza, kareta ka motor ida sei la la’o, maibé oinseluk karik iha emerjénsia.

Fulan nen-nen sei hala’o konkursu hodi fo Premiu ba Bairru, Aldeia ka Suku ne’ebé mak mós no organizadu.

Hanesan atu hanoin fali dei’t katak Kampaña Servisu Síviku Limpeza nian ne’e hala’o liu ona tinan ida resin iha territóriu nasionál tomak no hatudu katak iha duni folin, liu husi partisipasaun funsionariu no ajente Administrasaun Publika nian sira no liu husi kolaborasaun aktivu husi sektor publiku no privadu oin-oin iha sosiedade timor oan nia laran. Seluk tan katak polítika Governu nian ne’e konsege duni sai ezemplu oda atu sensibiliza komunidade kona-ba nesesidade atu garante kualidade ba ninia rekursu natural sira liu husi limpeza no hamós fatin hirak publiku, hodi kontribui ba prezervasaun meiu ambiente no atu aumenta hijiene no saúde públiku sira iha territóriu nasionál.

6. Rezolusaun ne’ebé aprova folin foun ba Electrisidade

Liu husi diploma ida ne’e, Konsellu Ministru muda fali folin ba Elektrisidade nian. Sei kobra fali, ba konsumu uma-kain nian, folin hamutuk séntimu 5 ba kilowat ida to’o masimu kilowat 20, hodi séntimu 12 ba konsumu liu kilowat 20, ba kompañia hirak ki’ik, séntimu 15 kilowat ida, ba kompañia hirak nataton séntimu 20 ba kilowat ida, ba komapñia hirak boot, embaixada no edifísiu públiku sira séntimu 24 ba kilowat ida. Tabela foun konaba folin ida ne’e sei vigora hahú loron 1 Agosto oin mai

Atu ema labele naran-naran uza enerjia iha Edifísiu Públiku, hodi bele poupa atu sosa mina ba tau iha Jeradór, mak membru Governu nian sira mak hanesan ezemplu sei responsabiliza iha atu promove hamate ahi no aparellu elektriku hirak pertense ba departamentu sira bainhira la iha ema no bainhira oras servisu nian remata.

7. Rezolusaun ne’ebé mak aprova prorrogasaun períodu verifikasaun dadus hirak relasiona ho ex-Kombatente Libertasaun Nasionál nian sira.

Diploma ida ne’e prolonga tan, ba periodu fulan tolu nian ida, prazu verifikasaun dadu hirak relasiona ho ex-Kombatente Libertasaun Nasionál nian sira atu bele hetan pensaun.

Desizaun ida ne’e mosu hafoin hetan difikuldade iha hala’o prosesu, hanesan kona-ba la iha dokumentu hirak validu husi ex-Kombatente-na’in sira.

8. Dekretu-Lei ne’ebé mak altera Dekretu-Lei n.º 15/2008

Haree ba difikuldade hirak rekerente pensaun kombatente nian sira hasoru iha atu hetan dokumentasaun hirak presija atu sira aprezenta ba sira nia kandidatura, mak Governu altera fali rejime atu fo pensaun nian atu nune’e dokumentu hirak ne’e balun bele troka fali ho dokumentu hirak seluk maibé labele sé-an husi kredibilidade kandidatura nian sira.

 

Konsellu Ministru  mós analiza:

1. Preparasaun Orsamentu Estadu nian ba  2011

Tanbá tina foun besik ona no nesesidade atu elabora Orsamentu Jeral Estadu nian ba 2011 bele hala’o ho tempu no bele tuir regra hirak iha ona mak, Konsellu Ministru diskuti ona kona-ba prioridade nasionál hirak presija ba tinan oin mai (Infra-estrutura, Dezenvolvimentu Rural, Dezenvolvimentu lalais liu tan ba Rekursu Umanu sira, Asesu ba Justisa, Prestasaun servisu hirak públiku, Boa Governasaun no Seguransa Públiku no Estabilidade) nune’e mós kalendarizasaun iha atu prepara proposta Orsamentu Estadu nian.

2. Projektu hirak kona-ba Lei n.ºs 19/II (Kuadru Programa Nasionál Reparasaun nian sira) no 20/II (Institutu Memória nian), atu implementa Rekomendasaun hirak husi CAVR no CVA (hodi bele kumpri Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian n.º 35/2009, loron 14 Dezembru  2009)

Konsellu Ministru simu deputadu balun hosi Komisaun Parlamentar kona-ba Asuntu Konstituisaun, Justisa, Administrasaun Públika, Poder Lokal no Lejislasaun Governu nian, ne’ebé lidera husi sira nia prezidente, deputada Fernanda Borges, atu haksesuk kona-ba inisitiva hirak lejislasaun nian ne’ebé refere. Hafoin deputada ne’e hato’o liafuan ruma, mak membru Konsellu Ministru nian sira no delegasaun deputadu nian sira troka sira nia hanoin no sira nia ideia detalladu kona-ba buat hirak hakerek iha diploma ne’e nia laran ne’ebé mak hodi trata kona-ba lejislasaun jeral ba atu repara vitima sira husi violasaun direitus umanus iha Timor-Leste husi tinan 1974 to’o 1999, ne’ebé mak atu sei diskuti no vota iha loron hirak tuir mai, iha Parlamentu Nasionál.

3. Dekretu-Lei ne’ebé mak aprova Estatutu Universidade Timor Lorosa’e nian – UNTL

Konsellu Ministru analiza hikas fali proposta husi Dekretu-Lei ba Estatutu UNTL nian. Medida ida importante tanbá ita haree ona katak iha tempu ida ne’ebé mak matenek sai nu’udar baze prinsipál ida ba dezenvolvimentu sosiu-ekonomiku no kultural Paíz ida nian, hodi preenxe universidade sira ho espasu ida exselente kona-ba atu harí dinamika ida iha espasu ida ne’e. Nune’e mak UNTL simu – hanesan ninia misaun ida ne’ebé mak sei la balabu – hodi harí, habelar no aplika matenek ne’ebé mak hetan fatin iha liberdade hanoin nian no pluralidade iha hato’o krítikas, hodi haree ba sosiedade iha justu no demokratiku liu tan, hodi valoriza kultura kona-ba esperiénsia akadémika hodi bele serbí ba dezenvolvimentu Komunidade nian, bainhira bele responde ba ninia nesesidade sira.

Hodi haree ba proposta hirak ne’ebé mak hato’o husi profesór no alunu UNTL nian sira, mak Konsellu ministru simu reprezentasaun ida husi ema hirak ne’e atu bele rona no analiza kontraproposta hirak ba projektu Governu nian.

Konsellu Ministru desidi atu analiza fali asuntu ne’e iha sorumutu tuir mai.

   Ba leten