Governu prepara implementasaun Planu Asaun Nasionál kona-ba Papél Feto nian iha Promosaun Pás no Seguransa

Ministériu Interiór, liuhusi Vise-Ministru Interiór, António Armindo, akompaña husi Prezidente Autoridade Protesaun Sivíl (APC – Sigla iha lian-portugés), Superintendente Polísia, Ismael da Costa Babo, hala’o sorumutuk ho Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria do Rosário Fátima Correia, hodi koordena implementasaun Planu Asaun Nasionál daruak nian ba implementasaun Rezolusaun 1325 (2000) Konsellu Seguransa Nasoins Unidas (CSNU – Sigla iha portugés), kona-ba Feto, Pás no Seguransa, ba períodu 2023-2027. Sorumutuk ne’e hala’o iha loron 25 fulan-janeiru tinan 2023, iha edifísiu Ministériu Interiór nian, iha Dili.

Iha loron 31 fulan-outubru tinan 2000, Konsellu Seguransa Nasoins Unidas (CSNU) aprova ho unanimidade ba Rezolusaun 1325, hodi reafirma importánsia promosaun igualdade jéneru iha faze hotu-hotu prosesu konstrusaun pás no promosaun seguransa nian. Ida-ne’e nu’udar rekoñesimentu ba impaktu espesífiku husi funu kontemporánea sira no situasaun inseguransa ba feto, labarik-feto no feto klosan sira-nia moris iha mundu tomak no esforsu ne’ebé dezenvolve ona hodi bele kombate no minimiza impaktu sira ne’e. Dokumentu ne’e subliña importánsia husi partisipasaun feto sira nian ne’ebé hanesan no envolvimentu totál feto sira nian iha esforsu hodi mantein no promove pás no seguransa, nune’e mós presiza hasa’e sira-nia papél bainhira foti desizaun relasiona ho prevensaun no rezolusaun konflitu no sira-nia partisipasaun iha operasaun pás.

Timor-Leste adota ona ninia Planu Asaun Nasionál dahuluk 1325 m 2016 ba períodu tinan 2016-2020.

Planu Asaun Nasionál 1325 define objetivu no asaun sira ne’ebé sei foti iha ámbitu pilár prinsipál haat: Partisipasaun, Prevensaun, Protesaun no Konstrusaun Pás. Determina mós atividade lubun ida kona-ba promosaun no garantia partisipasaun feto sira nian ne’ebé ativa liu iha prosesu foti desizaun, hanesan iha setór defeza no seguransa. Planu ne’e propoin asaun konkreta sira ba revizaun lei, polítika no programa atu reforsa partisipasaun ida ne’ebé ativa no signifikativa liu ba feto sira iha prosesu manutensaun pás no konstrusaun Estadu.

Elaborasaun planu ne’e lidera husi Ministériu Interior, ho partisipasaun husi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Ministériu Justisa, Ministériu Defeza no Sekretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun. Organizasaun sosiedade sivíl mós sei fó apoiu iha ezekusaun atividade no akompañamentu nomós monitorizasaun.

Vise-Ministru Interior, António Armindo, salienta katak “Timor-Leste nudár país datoluk iha Sudeste Aziátiku ne’ebé dezenvolve Planu refere no inklui país 63 ne’ebé foti ona medida ida-ne’e”. Tanba ne’e “Governu sei kontinua apoiu atu aplika planu ida-ne’e, ho implementasaun ba ninia atividade sira no hodi promove no garante partisipasaun feto sira nian iha pozisaun-xave sira, liuliu iha área defeza no seguransa, hodi kontribui ba pás no dezenvolvimentu”.

António Armindo subliña katak “bainhira feto timoroan sira hetan benefísiu husi atividade ne’e, ita-nia nasaun sei sai forte liu, ita-nia sosiedade sei sai inkluziva liu no ita-nia povu sei bele partisipa liután iha dezenvolvimentu”.

Vise-Ministru agradese mós ba apoiu tékniku no finanseiru husi Feto ONU nian, ne’ebé importante tebes ba dezenvolvimentu planu ida-ne’e.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=32023