Primeiru-Ministru apresenta PEDN no partisipa serimónia 20 Maiu iha Same

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, akompaña hosi Sekretáriu Estadu Pekuária, Valentino Varela no komitiva tomak simu diretamente hosi Administradór Distritu Manufahi, Filomeno Tilman, hodi tara tais ba Primeiru-Ministru iha ponte mota Ai-Asa, Simpantiga, Same, hafoin ne’e simu ho poezia hosi labarik ki’ik rua hafoin sergala no tebedai hosi suku Holarua tuir kultura Same nian.

Hafoin sergala tiha, tama fali ba dadolin, semanu hodi simu bainaka ho nivel ás bainhira halo vizita ba iha rai Same hanesan tradisaun husi Suku Holarua nian, hodi akompaña Primeiru-Ministru ho nia komitiva tomak ba to’o iha pouzada Same. Bainhira atu ba iha kampu hasa’e bandeira, dahuluk lia-nain sira sei fó hatais Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ho hatais tradisionál Same nian hodi tun ba to’o iha monumentu Dom Boaventura, foin ne’e simu diretamente hosi tebedai ne’ebé kompostu no labarik mai hosi Suku Letefoho hodi ba to’o iha kareta ne’ebé prepara ona hodi ba to’o iha fatin hasa’e bandeira.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, akompaña hosi Embaixadór Japão, Iwao Kitahara ho nia komitiva tomak akompaña hosi Administradór Distritu Manufahi no Administradór Sub-distritu Same hodi ba to’o iha fatin konsulta PEDN. Hanesan baibain bainhira atu fo tempu ba Primeiru-Ministru hodi halo aprezentasaun, dahuluk, Administradór Sub-distritu hato’o kondisaun jeográfika Sub-distritu Same nian ba iha Primeiru-Ministru ho nia kumitiva, katak Sub-distritu Same iha Suku 8, Aldeia 55, totál populasaun 30.860 no vida móris lor-loron hanesan agrikultura no emprezariál.

Iha aprezentasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN), Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hahú halo referénsia ba istória tanba-sá mai Same.

“Ksolok teb-tebes komemora loron Restaurasaun Independénsia loron 20, fulan Maio hamutuk ho ita bo’ot sira iha Same,”koalia PM Xanana iha aprezenta PEDN iha Sub-distritu Same, Distritu Manufahi no mós halo referénsia ba Dom Boaventura iha tinan 1912, hahú kuda funu hasoru kolonialista, levantamentu jerál iha tinan 1975 tanba buka ukun rasik-a’an.

Hafoin rona tiha esplikasaun hosi Primeiru-Ministru kona-ba PEDN, autoridade lokál hosi Suku 8 hato’o preokupasaun povu nian mak hanesan, ponte ne’ebé liga estrada husi Suku ba to’o iha kapitál Sub-distritu Same tanba kada tinan sempre lori ema, estrada rurál hodi fasilita produtu lokál ba fán, solár panél ba suku sira ne’ebé rurál, aumenta uma sosiál, husu tambor ba simu bainaka, estrada rurál, bee-mós, eletrisidade, estrada liga entre suku no irigasaun mota Karau-ulun, Betano.

Rona tiha preokupasaun sira-ne’ebé hato’o hosi autoridade lokál, Primeiru-Ministru hato’o nia hanoin katak, PEDN iha tanba rekolla hanoin sira hahú hosi tinan 2001 hodi mai to’o iha tinan 2002, povu husu hakarak móris di’ak hanesan iha ahi eletrisidade, uma di’ak, bee-mós, fatin eskola, estrada no ponte di’ak no uma móras bainhira sira móras bele ba konsulta. Nune’e mak iha tinan 2003 iha livru planu 2020, maibé ho hanoin katak 2020 ne’e tempu ida badak, nune’e mak hanaruk ba tinan 2030 tanba ne’e, hau mai to’o iha ne’e atu konsulta ba imi tomak kona-ba PEDN, hafoin lori ba iha Parlementu Nasionál.

Iha biban seluk, Administradór Distritu Manufahi, Filomeno Tilman hateten, autoridade sira no povu Manufahi tomak senti kontenti tebes, tanba akontese dahuluk iha istória povu Distritu Manufahi, Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão ne’ebé hanesan Aman ba Dezenvolvimentu no Libertasaun Nasionál hamutuk iha serimónia komemorasaun loron restaurasaun independénsia 20 Maiu.

Katak “ Primeiru-Ministru, ita bo’ot hatutan avó sira nia luta hodi liberta povu hosi inimigu nia ukun, oras ne’e dadaun ita hamutuk hodi aprezenta PEDN atu liberta povu ida-ne’e hosi mukit no susar,”haktuir Administradór Distritu Manufahi.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=3179