Deklarasaun Porta-vóz IV Governu Konstitusional iha 29 Abril 2010

Secretáriu Estadu Konselhu Ministrus no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

 

Díli, 29 Abril 2010

 

Governu Timor-Leste la simu Woodside nia konseitu kona-ba Plataforma Flutuante GNL nian iha Sunrise

 

Maski Woodside no nia parseirus konsórsiu sira fó hatene ona kona-ba opsaun ne’ebé sira hakarak liu, kona-ba dezenvolvimentu kampu gáz iha Greater Sunrise, hanesan Plataforma Flutuante GNL ida, Timor-Leste hakarak dehan loloos de’it, katak sei la simu ka apoia konseitu ida ne’e no planu tomak ne’ebé kait ho konseitu ne’e, ba agora no mós futuru.

Konseitu Plataforma Flutuante GNL nian ne’e, la serve ba intereses povu Timor-Leste nian i tuir termus téknikus no komersiais la tetu ho kuidadu.

Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus, S.E. Sr. Ágio Pereira, ohin repete tan fali pozisaun Governu nian ne’e: “ Nasaun ne’e sei haka’as-an tomak atu harí indústria petrolífera iha rai-laran, ne’ebé inklui gazodutu ka kadoras gáz nian entre kampu Greater Sunrise ho Timor-Leste. Governu sei la aprova naran dezenvolvimentu ida kona-ba Greater Sunrise, ne’ebé la inklui dada kadoras gáz mai Timor-Leste.”

Governu konsidera anúnsiu Woodside hanesan lakon leet tempu, osan no kapitál umanu. La iha sentidu aprezenta konseitu ida ne’ebé dehan di’ak liu, enkuantu seidauk halo uluk lai konsulta ho “rikusoin na’in rasik sira””.

Woodside hatene momoos hela pozisaun Governu antes-de halo anúnsiu ne’e ohin, maibé hakarak nafatin avansa ba oin. Hahalok ne’e, alein-de hamosu preokupasaun boot ida, hatudu momoos nível arrogânsia ka foti-an ida ke ita labele simu. Abordajen ida hanesan ne’e sei kompromete maka’as relasoens aban-bain rua ho Governu Timor-Leste.

Sekretáriu Estadu Rekursus Naturais Timor-Leste, S. Exa. Alfredo Pires, dehan: “Ba Timor-Leste, progresu projetu Sunrise foin iha faze inisiál, ne’ebé sei dook tebes atu hetan kualkér aprovasaun kona-ba naran planu dezenvolvimentu ida. Tenke hanoin mós katak Woodside ho nia parseirus konsórsiu sira seidauk fó resposta ba kestoens téknikas pendentes, ne’ebé instituisaun reguladora, Autoridade Nasionál Petróleu (ANP), nu’udár instituisaun públika Timor-Leste nian ida, husu ba sira.’

‘Agora sei iha tán kestoens fiskais no reguladores barabarak, hamutuk ho akordus ho karáter komersiál, relasiona ho prosesamentu gáz ne’ebé tenke negosia, estabelese no aprova uluk lai, inklui kestaun kona-ba atu lori lós bá ne’ebé, parte gáz ne’ebé pertense ba Timor-Leste.’

‘Timor-Leste sei la aprova ka simu naran akordu ida ne’ebé la inklui dada kadoras gáz ho harí instalsaun GNL ida iha territóriu Timor-Leste laran. Woodside presiza rekonhese ida ne’e i labele kontinua bosok povu.”

“Ami nia Governu hala’o ona estudus detalhadus hodi konsege konfirma katak iha viabilidade téknika no komersiál atu dada kadora gáz mai Timor-Leste. Konkluzoens hanesan ne’e emprezas internasionais enjenheria nian balu mak konfirma rasik. Hatene katak ida ne’e opsaun ida ke teknikamente bele hala’o, no komersialmente mós di’ak tebetebes, entaun tansá mak ita tenke simu fali konseitu ka hanoin ida ke la hanesan?’

‘Timor-Leste ho Austrália halo tratadus no akordus kona-ba dezenvolvimentu rekursu iha Tasi Timor ba povu rua ne’e nia benefísiu rasik. Ami la halo hanesan ne’e atu lori serve fali intereses komersiais. To’o agora Austrália hetan ona benefísius barak husi Bayu Undan iha Tasi Timor laran, tanba ne’e mak to’o ona tempu atu kadoras gáz husi Greater Sunrise dada mai Timor-Leste. Ida ne’e mak solusaun mesak ida ne’ebé ekuitativa ka hanesan ba ita hotu, hodi bele kumpri obrigasoens iha tratadu. Ne’e mós hanesan forma ida hotu atu emprezas ne’ebé funsiona tuir rejime tratadu ida agora nian, bele kumpri loloos sira nia obrigasoens.”

Governu Timor-Leste sei kontinua halo planu no dezenvolve indústria petróleu ho gáz iha rai laran, buat ne’ebé konsidera hanesan aspetu esensiál tebes ba dezenvolvimentu estruturas ne’ebé kait ho ekonomia, no mós atu bele hasai timór-oan tomak husi moris-kiak.

 

 

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=2800