Governu Kongratula Loron Mundiál Liberdade Imprensa nian

Ministeriu ba Asuntus Parlamentares no Komunikasaun Sosial

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Loron 3 fulan-maiu tinan 2021

Komunikadu Imprensa

Governu Kongratula Loron Mundiál Liberdade Imprensa nian

Governu Timor-Leste liu hosi Ministeriu ba Asuntus Parlamentares no Komunikasaun Sosial kongratula profisional sira komunikasaun sosial nian no timor-oan hotuhotu iha okaziaun selebrasaun loron mundial liberdade imprensa nian, ne’ebé mundu tomak selebra iha loron 3 fulan-maiu.

Liberdade imprensa, iha Timor-Leste, hetan garantia husi Konstituisaun, iha artigu n. 40 – Liberdade espresaun no informasaun” no n. 41 – Liberdade imprensa no meiu komunikasaun sosiál nian sira”. Objetivu sira hosi Dezenvolvimentu Sustentavel Nasoins Unidas nian ne’ebe Timor-Leste adota, liuliu ho Objetivu 16, ne’ebé defende husi Timor-Leste,  afirma determinasaun atu “públiku bele hetan informasaun no proteje liberdade fundamentál sira”.

Governu Konstitusionál da VIII kontinua komprometidu atu promove bebeik dezenvolvimentu setór Komunikasaun Sosiál nian no dezenvolvimentu ba ninia padraun profisionál sira. Índise Mundiál kona-ba Liberdade Imprensa tinan ida ne’e nian, ne’ebé habelar ona hosi asosiasaun Reporter sira ne’ebe la iha Ketan (Sem Fronteiras), hatuur Timor-Leste hanesan nasaun ida ne’ebé hetan klasifikasaun di’ak liu iha Sudeste Aziátiku nian relasiona ho “nivel liberdade nian ne’ebé fó ba jornalista sira”, no tau ita-nia país iha pozisaun 71, sa’e tan pontu hitu kompara ho tinan 2020 nian. Nune’e mos Timor-Leste mos klasifikadu iha Nasaun sira ne’ebe iha sensibilidade ba profisaun journalizmu nian entre país 180 ne’ebé hetan ona avaliasaun husi asosiasaun ne’e iha mundu tomak.

Iha kontestu atual Timor-Leste nian, Ita nia Nasaun hasoru hela pandemia COVID-19, ne’ebe lori impaktu negativu ba ekonomia rai laran. Aleinde ne’e hasoru mós dezastres naturais, iha ne’ebé provoka estragu dolar amerikanu millaun 100 resin, estragu sira ne’ebé mak atinje populasaun no infraestrutura públika sira ne’ebé provoka ona ema besik 40 liu maka mate. Governu esforsu no halo interveinsaun oioin hodi restaura fali saude publiku kauza hosi Covid-19, estragus infraestrutura sira, no tau matan ba komunidade afetadu sira hosi  impaktu siklone tropikál Seroja ne’ebé mak atinje Timor-Leste iha loron 4 fulan abril liubá.

Iha kontextu pandemia covid-19, informasaun mak sai hanesan fator importante tebes, atu sensibiliza populasaun sira hodi halo reasaun atu prevene pandemia ne’e, Governu entende katak, importante tebes duni atu iha garantia ba orgaun komunikasaun sosiál privadu sira atu iha kondisaun para kontinua servisu iha redasaun idaidak ninian hodi asegura divulgasaun informasaun no kampaña sensibilizasaun hodi permite populasaun sira iha territóriu nasionál informadu kona-ba evolusaun hosi pandemia ne’e, nomos kona-ba prosedimentu sira seguransa nian no prezervasaun ba saude públika nian ne’ebé presiza ema hothotu nia kontriibuisaun.

Dezde iha tinan 2020 inisiu pandemia Sars-Cov2 tama Timor-Leste, no implementasaun Estadu Emerjensia, ho konsiderasaun ba papel importante profisionais komunikasaun sosial sira nian iha luta hasoru pandemia global ne’e, governu aloka verba orsamentu iha fundu Covid-19 nian, hodi apoiu ba jornalista liña frente sira no servisu hamutuk ho orgaun komunikasaun sosial sira hodi halo kampaña sensivilizasaun ba prevensaun no mitigasaun Covid-19 iha Timor-Leste.

Iha tinan ida ne’e, Governu liu hosi Ministeriu ba Asuntus Parlamentares, aloka nafatin verba orsamentu iha fundu Covid-19 nian hodi apoiu ba Jornalista liña frente sira, ba kampaña publisitaria sira kona-ba prevensaun no mitigasaun COvid-19 no hakbiit kapasidade orgaun komunikasaun Sosiál sira atu iha kondisaun para halo servisu iha periodu pandemia ida ne’e, nuudar parte integradu ida iha planu rekoperasaun ekonomiku nian.  REMATA

   Ba leten