Prezidénsia Konsellu Ministrus publika planu lejislativu Governu nian ba tinan 2021

Prezidénsia Konsellu Ministrus ohin, loron 22 fulan-marsu tinan 2021, publika planu lejizlativu Governu ba tinan 2021 ne’ebé tuir mai sei entrega ba Parlamentu Nasionál.

Planu ne’e kompiladu husi Prezidente Konsellu Ministrus, bazeia ba proposta ne’ebé submete husi membru Governu no konsiste iha previzaun ida ba intervensaun lejizlativa Governu nian no ninia prioridaridade sira ba tinan 2021. Planeamentu lejizlativu mak instrumentu ida ne’ebé konsagradu ba hadi’a atividade lejizlativa Governu nian ho kualidade.

Intervensaun lejizlativa sira-ne’e fahe ba setór prioritáriu sira, tuir saida maka define ona iha Programa Governu nian, maka “dezenvolvimentu kapitál sosiál”, “dezenvolvimentu infraestrutura sira”, “dezenvolvimentu ekonomia nian”, “konsolidasaun governativa” no “governasaun di’ak no kombate korrupsaun”.

Iha tinan 2021 tomak nia laran, prevee katak bele aprova iha Konsellu Ministrus totál intervensaun lejizlativa 241, ne’ebé fahe ba Proposta Lei 47, Dekretu-Lei 172 no Dekretu Governu 22.

Iha dezenvolvimentu kapitál sosiál, Governu prevee aprova intervensaun lejizlativa 57 no iha setór infraestrutura sira sei iha projetu lejizlativu 19. Iha ekonomia, prevee intervensaun lejizlativa 39. Iha nivel konsolidasaun governativa tenke aprova inisiativa lejizlativa 24 no iha setór governasaun di’ak no kombate korrupsaun sei iha totál dispozisaun lejizlativa 102 ne’ebé mak atu aprova.

Iha edukasaun no formasaun, área iha ne’ebé Governu reitera iha ninia programa hanesan “sidadaun nia direitu fundamentál ida no ferramenta prinsipál ba dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku” nune’e mós ba kriasaun sosiedade ida ne’ebé saudavel no moris-di’ak”, intervensaun lejizlativa maka Proposta Lei ba kriasaun Lei Baze Ensinu Superiór nian no Dekretu-Lei sira ba kriasaun Rejime Jurídiku Administrasaun Jestaun no Sistema Ensinu Pré-Eskolár no alterasaun ba Rejime Jurídiku ba kriasaun Administrasaun no Jestaun Sistema Edukasaun Pré-Eskolár no alterasaun ba Rejime Jurídiku Administrasaun no Jestaun Sistema Ensinu Báziku no Ensinu Sekundáriu nian sira. Prevee mós alterasaun sira ba Programa “Merenda Eskolár” no ba kriasaun Programa Bolsu Estudu ba Ensinu Superiór ne’ebé frekuenta ona iha territóriu nasionál no alterasaun ba Rejime Atribuisaun Bolsa Estudu nian iha Rai-li’ur.

Kona-ba intervensaun lejizlativa sira-ne’ebé prevee ona ba setór saúde, hirak ne’ebé importante liu maka kriasaun Lei kona-ba prevensaun no kontrolu moras infetokontajioza sira no revizaun ba Lei kona-ba Sistema Saúde, ho objetivu ne’ebé define ona iha Programa Governu nian atu “garante prestasaun servisu setór saúde nian ida di’ak liu, nune’e mós generaliza asesu ba kuidadu saúde ho kualidade”.

Iha área Inkluzaun Sosiál, Protesaun Sosiál no Solidariedade nian, Governu ne’e hakarak, entre inisitiva lejizlativa sira seluk, prosede kriasuan pensaun mínima, Lei Baze Protesaun Sosiál no Lei Protesaun Labarik nian. Prevee ona mós alterasaun ba Rejime Jurídiku Subsídiu Apoiu ba Ferik-Katuas no Inválidu sira no ba rejime Subsídiu Apoiu Kondisionál ”Bolsa Inan nian”.

Iha dezenvolvimentu kapitál sosiál nian mós, Governu hakarak kria, iha tinan 2021, Identifikadór Úniku sidadaun sira-nian, regula edifikasaun urbana sira no kria Lei sira kona-ba privasidade no protesaun dadus pesoál sira, seguransa sibernétika, troka dadus no tranzasaun eletrónika sira no kriminalidade informátika.

Iha infraestrutura sira, ne’ebé definidu ona hanesan “krusiál ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál” no “ne’ebé sei permite atu sustenta produtividade, kriasaun empregu no dezenvolvimentu setór privadu nian iha nivel nasionál”, Governu ne’e hakarak intervein iha regulamentasaun ba rede estrada nasionál sira, jestaun rekursu bee nian sira, enrerjia renovavel, asesu ba rota aérea internasionál sira. Governu hakarak mós avansa iha tinan 2021, ho kriasaun rejime jurídiku lisensiamentu ba rede telekomunikasaun esterna sira.

Iha dezenvolvimentu ekonomia nian, prevee mós intervensaun lejizlativa oioin atu “aumenta produtividade nasionál no atu kria oportunidade sira kreximentu ekonómiku sustentavel”. Governu hakarak kria Empreza Mineira no Fundu Mineiru ida. Instalasaun no jestaun parke industriál sira sei sai hanesan alvu iha tinan 2021. Iha empregu, prevee regulamentasaun kona-ba serbisu rai-laran, seguransa, saúde no ijiene iha serbisu, saláriu mínimu no empregu iha indústria estrativa. Lei Traballu nian mós sei sai hanesan alvu revizaun nian iha tinan 2021 nian no sei kria mós Sentru Nasionál Exelénsia nian ba Formasaun Kualifikada. Governu mós sei intervein iha regulamentasaun kona-ba kooperativa sira kréditu nian, agríkola, komersiál no multisetoriál sira. Iha setór ambientál, sei kria Ajénsia Nasionál Lisensiamentu Ambientál no sei iha regulamentasaun foun atu fó resposta ba alterasaun klimátika sira, ba kontrolu poluisaun no ba edukasaun no formasaun ambientál.

Iha nivel konsolidasaun governativa, Governu planeia ona intervensaun lejizlativa lubun ida atu promove dezenvolvimentu indústria finanseira no atu hadi’a no hametin jestaun finansas públikas sira ho tranparénsia, responsabilidade, efisiénsia no sustentabilidade, liu-liu intervensaun oin-oin ne’ebé tau ona iha reforma tributária no iha jestaun finansas públikas.

Tanba “governasaun di’ak no setór públiku ida-ne’ebé profisionál, kompetente no efisiente maka kondisaun esensiál sira ba prestasaun servisu públiku sira no ba implementasaun polítika no asaun sira ne’ebé temi ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian no iha Programa Governu nian” ida-ne’e sei sai setór ne’ebé hetan intervensaun lejiztlativa barak liu ne’ebé prevee ona iha tinan 2021. Iha nia Programa, Governu asume katak “hasa’e konfiansa iha governasaun, ninia implikasaun maka tenke eleva dezempeñu setór públiku nian, tanba ida-ne’e, iha momentu dahuluk, maka sai nu’udar motór prinsipál husi kreximentu ekonómiku nasionál”.

Entre intervensaun lejislativa oioin sira ne’ebé prevee ona, importante liu maka revizaun ba Lei ne’ebé kria Komisaun Funsaun Públika no alterasaun ba ninia estatutu, nune’e mós, alterasaun ba rejime konkursu sira, rekrutamentu, selesaun no promosaun pesoál ba administrasaun públika, ba rejime avaliasaun kona-ba dezempeñu husi traballadór administrasaun públika nian sira no rejime kargu diresaun no xefia administrasaun públika nian. Prevee mós alterasaun lubun ida kona-ba administrasaun eleitorál no mós iha ámbitu desentralizasaun no ordenamentu territóriu. Na justiça o Iha justisa, Governu hakarak, entre inisiativa sira-seluk, aprova kódigu rejistu prediál, rejime juridiku kona-ba zona protesaun komunitária no bein imovel sira komunidade nian, kódigu rejistu sivil, rejime jerál kontraordenasaun no alterasaun sira ba lei nasionalidade, ba kódigu penál no ba lei kona-ba protesaun ba sasin sira.

Iha defeza no seguransa, sei iha alterasaun ba estatutu sira, regulamentu no rejime remuneratóriu sira PNTL no F-FDTL nian. Prevee mós alterasaun ba Lei imigrasaun no Azilu no sei kria Númeru Úniku Emerjénsia nian.

Bele konsulta Planu Lejizlativu Governu nian ba tinan 2021, iha seksaun publikasaun Portál Governu nian iha www.timor-leste.gov.tl/?cat=32

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=27329