Governu entrega Proposta Orsamentu Jerál Estadu nian tinan 2021 iha Parlamentu Nasionál

Governu Konstitusionál VIII, ohin, loron 30 fulan-novembru tinan 2020, aprezenta ona Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan fiskál 2021 iha Parlamentu Nasionál.

Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2021 aprezenta alterasaun metodolójika lubuk ida ne’ebé ninia objetivu mak atu halo orsamentu ne’e tuir prátika orsamentál internasionál hirak ne’ebé di’ak liu, hodi hadi’a kualidade konseptuál Orsamentu Jerál Estadu nian, armoniza aprezentasaun informasaun no aumenta ninia transparénsia. Despeza Orsamentu Jerál Estadu nian sei aprezenta no espesifika tuir programa sira, aleinde klasifikasaun orgánika no ekonómika ne’ebé utiliza tiha ona. Forma aprezentasaun nian foun ida-ne’e permite tranzmite informasaun barak liután ba Parlamentu, ho loloos kona-ba objetivu husi dotasaun orsamentál, hamutuk ho informasaun kona-ba autór despeza (klasifikasaun orgánika) no tipu despeza (klasifikasaun ekonómika).

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha ninia diskursu hateten katak, Orsamentu Estadu ida-ne’e “dezenvolvidu atu fó resposta ba dezafiu sira ne’ebé mak antes ne’e nunka mosu, ne’ebé ita-nia Nasaun ne’e hasoru iha tinan 2020 nia laran ” no katak ninia “Governu formula orsamentu ne’e atu revitaliza ita-nia ekonomia, proteje no investe iha ita-nia Povu no fó ba ita-nia joven sira oportunidade ahodi integra iha sosiedade nia leet atu realiza sira-nia mehi”.

“Orsamentu Estadu prevee atu gasta, iha totál, kuaze dolar millaun rihun 1,895, iha ne’ebé besik dolar millaun 9,1 kontribui husi parseiru dezenvolvimentu nian sira. Orsamentu ne’e 27% boot liu duke orsamentu ne’ebé revee iha tinan kotuk no ekivalente ho katoluk haat husi totál PIB. Jeralmente, ita-nia Governu sei gasta besik dolar 1.400 ba kada sidadaun Timoroan. Saida mak ita gasta tenke iha retornu ne’ebé iha valór. Tenke restaura ita-nia ekonomia no tenke hatán ba nesesidade no espetativa sira ita-nia sidadaun sira-nian”.

Taur Matan Ruak hateten katak, “Governu implementa tiha ona polítika sira ba estabilizasaun no mós konkorda atu impelementa Pakote Rekuperasaun Ekonómika ida hodi hahú hikas ekonomia”.

Hodi hatutan katak “Ita-nia ajenda ba tinan 2021 sei rekupera di’ak liután no foka ba liu kriasaun empregu ba ema hotu-hotu, ho investimentu sira ne’ebé diresionadu no sustentavel atu hametin rendimentu médiu família sira-nian, hodi hasae reziliénsia no jere kreximentu ekuitativu” no katak “Orsamentu Estadu nian ba tinan 2021 iha kompromisu ho kreximentu ekonómiku, hodi rezolve lakuna sira iha ita-nia protesaun sosiál, hodi investe iha saúde no mós edukasaun, iha maundeobra ne’ebé forte liu no iha kriasaun empregu sira”.

“Sei ezije kompromisu polítiku atu orienta ita-nia Nasaun ba oin no hetan terrenu komún ida atu identifika polítika sira barak-barak ne’ebé bele fó progresu nesesáriu. Ohin loron maka ita-nia momentu atu hari Timor-Leste ida-ne’ebé di’ak liu ba ita hotu”.

OJE ne’e kompostu husi Orsamentu Administrasaun Sentrál nian, Orsamentu Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu nian no husi Orsamentu Seguransa Sosiál nian.

Despeza sira husi órgaun no servisu sira Administrasaun Sentrál nian sa’e ba USD millaun 1.797,2 no ninia dotasaun sira fahe hanesan tuirmai ne’e, tuir klasifikasaun ekonómika: USD 228,2 ba Saláriu no Vensimentu; USD 397,3 ba Beins no Servisu; USD millaun 694,9 ba Transferénsia Públika; USD millaun 58.8 ba Kapitál Menór; USD millaun 417.7 ba Kapitál Dezenvolvimentu.

Despeza Seguransa Sosiál ninia valór maka USD millaun 177,3 no despeza sira Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) nian mak USD millaun 127,0. Dotasaun sira ba despeza RAEOA nian fahe hanesan tuirmai ne’e, tuir klasifikasaun ekonómika: USD millaun 11,1 ba Saláriu no Vensimentu; USD millaun 23,8 ba Beins no Servisu; USD millaun 4,3 ba Transferénsia Públika; USD millaun 2.4 ba Kapitál Menór; USD millaun 85,5 ba Kapitál Dezenvolvimentu.

Debate iha jeneralidade kona-ba proposta lei ba Orsamentu Jerál Estadu tinan 2021 nian iha Parlamentu Nasionál sei hala’o to’o loron 2 fulan-dezembru. Iha loron ne’e, Parlamentu sei halo votasaun ba projetu lei Orsamentu ne’e iha jeneralidade. Diskusaun no votasaun iha espesialidade, iha ne’ebé sei analiza ho detalladu kada artigu husi proposta Governu nian, hahú iha loron 4 fulan-dezembru no tenke remata to’o loron 18 fulan-dezembru, ho votasaun finál globál.

Diskursu iha Aprezentasaun Orsamentu Jerál Estadu 2021

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=26185