Primeiru-Ministru aprezenta polítika Governu nian kona-ba Reforma Administrasaun Públika iha reuniaun preparasaun ba Loron Nasionál Funsaun Públika nian

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, sesta ne’e, loron 3, Fulan-Jullu, Tinan 2020, hetan konvite hosi Komisaun Funsaun Públika hodi partisipa iha reuniaun preparasaun ba Loron Nasionál Funsaun Públika nian, ne’ebé mak organiza hosi Komisaun Funsaun Públika   iha Salaun Ministériu Finansas, Ai-tarak Laran, Dili, iha ámbitu preparasaun ba komemorasaun loron Funsaun Públika  nian ne’ebé sei monu iha loron 15 fulan-jullu ne’e.

Objetivu husi prezensa Xefe Ezekutivu nian mak aprezenta ba Diretór-Jerál no Diretór Nasionál sira hosi Liña Ministeriál sira kona-ba polítika Governu nian ba tinan tolu oin mai, nó mos kona-ba reforma sira ne’ebé Governu hahú ona iha tinan 2019, hanesan reforma administrasaun públika, reforma fiskál no reforma jestaun finanseira no reforma judisiál.

Xefe Governu hahú nia intervensaun ho aprezentasaun pontu haat ba Diretór-Jerál no Diretór Nasionál sira, mak hanesan situasaun polítika país nian, polítika Governu nian kona-ba reforma sira ne’ebé atu halo no nia objetivu sira, objetivu Estadu nian sira no dalan atu to’o ba objetivu sira-ne’e, no pontu ikus liu maka kona-ba formasaun ba funsionalizmu públiku.

Kona-ba situasaun país nian, Xefe Governu esplika ba Diretór sira kona-ba saltu polítika ne’ebé mosu hafoin Orsamentu Jerál Estadu 2020 nian xumba iha Parlamentu Nasionál, no oinsá, ho esforsu husi Órgaun Soberania no Partidu sira ne’ebé hetan asentu parlamentár, hakat liu situasaun ne’e, nune’e ohin Governu iha estabilidade governativa hodi kontinua mandatu konstitusionál to’o 2023, hodi presta servisu ba sidadaun sira no tau-matan ba povu nia moris-di’ak. Aleinde ne’e, esplika mós kona-ba situasaun pandemia Covid-19 no ninia impaktu sosioekonómiku no polítika ba rekuperasaun ekonómika hafoin Covid-19.

Kona-ba reforma sira, Xefe Governu esplika katak tenke halo atu hakmaan mákina Estadu nian, no setór importante ida ne’ebé atu halo mós reforma maka administrasaun públika. Reforma administrativa ne’e importante tebes atu ita bele hetan administrasaun públika ida ne’ebé efikás liután, hadi’a prestasaun serbisu, prestasaun kontas no iha jestaun ne’ebé di’ak. Ba ida-ne’e, Governu hakarak investe iha kualidade envezde iha kuantidade. Área importante daruak husi reforma sira maka reforma fiskál no reforma jestaun finanseira. Liuhusi reforma ida-ne’e, Governu hakarak aumenta reseita doméstika Estadu nian no hadi’a jestaun finanseira atu planu hotu-hotu integradu. Reforma datoluk maka kona-ba reforma judisiál, ne’ebé ninia objetivu mak atu armoniza lei sira ne’ebé iha, atu labele sai obstákulu ba governasaun. Hein katak ho reforma ne’e, lejizlasaun sira sei adapta ba realidade Timor-Leste nian, nune’e bele fasilita governasaun.

Kona-ba objetivu Estadu nian sira no dalan atu to’o ba objetivu sira-ne’e, Xefe Governu realsa pontu oin-oin, hanesan oinsá hametin independénsia nasionál, identidade, unidade, ekonomia no koezaun sosiál hodi harii sosiedade ida ne’ebé justa no solidaria. Ba ida-ne’e, Governu Konstitusionál VIII hakarak foka ba kapitál sosiál nu’udar prioridade númeru ida atu atinje iha nia governasaun, atu nune’e bele alkansa objetivu refere.

Ikus liu, kona-ba formasaun funsionáriu públiku sira-nian, Xefe Governu esplika katak nia ko’alia ona ho Prezidente Funsaun Públika, Diretór-Jerál INAP no Diretor IDN atu define Kurríkulu ida ne’ebé integradu no kobre tópiku hirak ne’ebé relasiona ho hametin liután sentidu ka nosaun Estadu funsionáriu públiku sira-nian, iha tentativa atu halo uniformizasaun pensamentu.

Molok taka ninia intervensaun, Xefe Governu husu ba funsionalizmu públiku sira atu sente an nu’udar  prosesu ida-ne’e nia na’in, serbisu iha ekipa, iha objetivu ida de’it, maka interese Estadu nian. Só ho ida-ne’e mak nasaun bele la’o ba oin. Karik la ho ida-ne’e, Timor-Leste susar hakat ba oin.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=24934