Soru-mutuk Konsellu Ministrus loron 10 fulan Juñu tinan 2009

REPÚBLIKA  DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE

IV GOVERNU KONSTITUSIONÁL

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRUS

KOMUNIKADU BA IMPRENZA

Sorumutuk Konsellu Ministru loron 10 fulan Juñu 2009

Konsellu Ministrus hala’o tiha  iha Kinta-feira semana liu ba, loron 10 fulan Juñu,2009, iha Sala Soru-mutu Konsellu Ministrus, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova tiha :

1.Proposta  ba Lei Seguransa Nasionál, Defeza Nasionál no Seguransa Interna.

Konsellu Ministru aprova tiha ona iha nia sorumutuk  semana liu ba Proposta ba Lei lunbun oan ida ne’ebé oras daudaun sujeita ona ba Parlamentu Nasionál, koná-ba Seguransa Nasionál,  Defeza Nasionál no Seguransa Interna.

Proposta ba lei  hirak ne’e,bainhira mak aprovada hosi Parlamentu, sei hola forma ida ba quadru legal ne’ebé mak hetan iha área defeza no seguransa, falta deit atu aprova tan Proposta ba Lei Proteksaun Sivil.

Governu ho medida lejislativa hirak ne’e fó tan pasu ida hodi kumpri Programa ne’ebé mak tau hodi ezekuta ba iha enkuadramentu jurídiku no halo definisaun konseptual tuir Seguransa Nasionál,hanesan kontibuisaun ba Dame no Estabilidade.

1- Proposta ba Lei Seguransa Nasionál

Proposta ba lei ida ne’e  sei mai disiplina exersísiu  ne’ebé koordenadu ba aktividade Estadu nian iha defeza ba nia membru principal sira : ba atu define polítika ida iha mat’eria Seguransa Nasionál (hodi halo karakterizasaun no forsa ba defeza, forsa no servisu seguransa no ajente ba proteksaun sivil) atu hodi garante dezenvolvimentu  bele hatam ba nia aktividade iha matéria Defeza Nasionál, Seguransa Interna no Proteksaun Sivil;  iha kuadru Sistema  Integradu ba Seguransa Nasionál  mak  empeñu operasional hamutuk  iha lei ne’ebé mak propoin hodi regula, bainhira mak apresenta beibeik hanesan forma únika ida ba atu kumpre objektivo Estadu nian, hodi kontra ameasa sáida deit ka risku ba nia membru principal sira.

1.2-Proposta ba Lei Defeza Nasionál

Proposta ba Lei Defeza Nasionál estabelese tiha ona prinsípiu, objektivu, orientasaun no medida ne’ebé mak adopta husi Estadu Timorense no ba nia sidadaun sira atu hodi garante independênsia nasionál, ba integridade ninia territóriu no liberdade no seguransa ba nia populasaun hirak ne’e hela iha rai ne’e husi kualkuer atake ka ameasa husi rai liur.

Ba efeitu ida ne’e refere katak Defeza Nasionál (halo ona karakterizasaun no prinsípiu), Polítika Defeza Nasionál karakteriza tiha, objektivu permanente no Konseitu Estratéjiku ba Defeza no Seguransa Nasionál) ba Estrutura superior iha Defeza Nasionál (halo ona kompozisaun no atribuisaun ba órgaun soberana, halo plano estratéjiku ba forsa, halo organizasaun no halo la’o ba Forsa Armada Timor-Leste, dever Defeza Nasionál,hodi halo empeñu ba F-FDTL no Estatutu Militar nian.

1.3-Proposta ba Lei Seguransa Interna

Seguransa Interna ne’e aktividade ida mak hala’o  hosi Estadu  atu hodi  garante ordem, seguransa no trankuilidade públika, hodi proteje ema no rikusoi, garante exersísiu ba direitu no liberdade fundamental ba sidadaun sira, prevene no kombate kriminalidade violenta no organiza,liu-liu terorismu, sabotajem no espionajem, no prevene atu hodi hamenus katástrofe natural, defende ambiente no preserva saúde públika no hodi asegura funsionamento normal ba instituisaun sira.

Prevê  mos posibilidade ba atribui ba entidade seluk, públika ka privada, hodi halo realizasaun ba aktividade seguransa privada, tuir lei no kondisaun ne’ebé mak atu mai definine iha lejislasaun rasik.

2.Akordu Básiku kooperasaun entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Reinu España.

Konsellu Ministru analiza no aprova tiha ona Akordu Básiku Kooperasaun entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Reinu España.

Ba akordu ida ne’e Timor-Leste no España propoin atu dezenvolve aktivdade kooperasaun ba area interesse principal. Entre área interese hirak ne’e  konta katak, liu-liu, ba servisu social básiku, akondisionamentu ba infra-estrutura no apoiu ba dezenvolvimentu iha sector produtivu, promosaun cultural no dezenvolvimentu ba investigasaun sientífika no teknolójika.

3.Proposta ba Resolusaun kona-bá Adezaun ba Konvensaun Viena Ba Proteksaun Kamada Ozonu no Protokolu Montreal Ba Hamenus Substánsia ne’ebé hodi Empobrese Kamada Ozono

Konsellu Ministru, iha nia sorumutuk semana liu ba, analiza no haksesuk tiha mós proposta Rezolusaun ida  atu hodi hato’o ba Parlamentu kona-bá Adezaun Timor-Leste ba Konvensaun Viena Ba Proteksaun Kamada Ozono no Protokolu Montreal Ba Hamenus Substánsia ne’ebé atu hodi Empobrese Kamada Ozono.

Instrumentu kooperasaun internasionál hirak ne’e  tuir nesesidade atu promove entreajuda iha proteksaun kamada ozono hasoru risku deteriorasaun, tan deit funsaun emisaun ba substánsia kímika balun.

Bainhira hala’o tiha adezaun Timor-Leste ba Konvensaun Viena no ba Protokolu Montreal, Timor-Leste sei bele rekuza importasaun ba produtu no ekuipamentu  ne’ebé mak produz ka kontém substánsia  la diak ba ambiente no ne’ebé konsta ba Anezu Protokolu Montreal, hanesan importa ka exporta produtu ne’ebé mak produz substánsia hirak ne’e ka  sira ne’ebé mak halo parte ba nia kompozisaun.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=2087