Deklarasaun Porta-vóz IV Governu Konstitusional iha 13 Novembru 2009

Sekretáriu Estadu Konsellu Ministrus no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timór-Leste

 

Díli, 13 Novembru, 2009

 

Membru Parlamentu Fretilin nian iha naukun-laran

 

Deputadu Fretilin José Teixeira fó sai deklarasaun ida kona-ba planu eletrifikasaun Governu Xanana Gusmão ne’ebé la tuir faktus ne’ebé Primeiru-Ministru hato’o ba Parlamentu Nasionál.

De-faktu, títulu “Gusmão obrigadu atu soe tiha planu enerjia/eletrisidade husi óleu pezadu ” ne’e buat ida ke kompletamente falsu; pelu kontráriu, Primeiru-Ministru, Sua Exelênsia Xanana Gusmão expande ka aumenta tán programa eletrifikasaun atu garante katak bele bá to’o iha ne’ebé de’it no bele sustentável ka tahan ba tempu naruk, haré tuir ba Planu Dezenvolvimentu Nasionál ne’ebé besik atu kompletu ona; faktus hirak ne’e aprezenta klaru tebes ba Parlamentu Nasionál.

Iha 2007, bainhira IV Governu Konstitusionál simu knaar, jeradores ne’ebé iha kuaze keimadu hotu ona tanba jestaun ne’ebé la di’ak no la iha manutensaun sufisiente.

Governu Xanana Gusmão hatán ho implementasaun polítika enerjia ida ke robusta ka forte tebes ne’ebé inklui iha planu ba kurtu, médiu no longu termu/tempu. Prioridade boot ida mak investe ba iha enerjias alternativas; Governu tau tan osan no halo peskiza kona-ba enerjias alternativas barak liu kompara ho Governu sira uluk i, iha 2010, dobra ka hasa’e dala-rua orsamentu ba programas enerjias alternativas.

Aleinde ne’e, membrus Parlamentu Nasionál nian sira ne’ebé lé/lee dokumentus orsamentu nian sei rekoñese katak inklui tiha ona empreza konsulta nian ida iha planu eletrifikasaun, no prevê ona iha orsamentu 2009; maski nune’e, orsamentu foin aprova iha Janeiru. Governu labele rekruta konsultór ida antes de aprovasaun orsamentu.

Ágio Pereira dehan “Imperativu katak IV Governu Konstitusionál bele hadi’a ka reforma setór enerjia, inklui kondisoens infra-estruturas ne’ebé iha ona.’

“Ami simu ho laran tomak debate ne’ebé konsiliatóriu no pozitivu maibé kondena manipulasaun faktus ne’ebé la produtivus i falsus.”

“Governu Xanana Gusmão sei simu nia responsabilidades rasik no promote ho laran moos atu fornese eletrisidade ba nasaun tomak; ami sei la buka deskulpas tanba iha duni vizaun, previzaun no importante liu respeita povu Timór-Leste tomak hodi nune’e bele hola pasu ne’ebé barani tebes ho laran tomak, kuidadu i tenasidade/firmeza.”

 

   Ba leten