Deklarasaun Porta-vóz IV Governu Konstitusional iha 22 Novembru 2009

Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus i

Portavoz Ofisiál Governu Timor-Leste

 

Díli, Novembru 22, 2009

 

Governu husu Fretilin hapara informasaun lalos wainhira debates spesiálidade ba orsamentu komesa

Governo ne’ebé lidera husi Xanana Gusmão ho haksolok anunsia proposta Orsamentu Jerál Estadu Timor-Leste ba 2010 aprovadu depois-de debate loron tolu iha 20 Novembru 2009.

Komisaun C Parlamentu Nasionál ezerse tebes papél importante ida iha prosesu orsamentu 2010. Governu hakarak kongratula membrus Komisaun sira tanba hatudu servisu ho spíritu multi-partidáriu tane interese nasaun nian hodi asegura prosesu ne’e la’o ho integridade.

Governu, tuir mai, apresia mos oportunidade ne’e hodi hadía aspetus balun iha relatóriu ne’e mak la koresponde ho data estatístika aktual ne’ebé agora iha i louva tebes nivel perguntas ható husi membrus Parlamentu Nasionál tanba atu asegura públiku hetan debate ida ke diák iha povu Nasaun ida ne’e, ho Governu nia ajenda ba 2010.

Membrus Komisaun C vota ho proporsionalidae bót hodi lori Esbosu ne’e ba Parlamentu ho tempu máximu loran 13 ba debate Orsamentu Estadu no IV Governu Konstitusionál hato’o parabens ba sira hotu ne’ebé hatudu visaun no responsabilidade hodi tane ita nia Nasaun joven ne’e nia intereses ba oin.

Lamentável tebes, membrus Parlamentu sira mak reprezenta Fretilin fó sai ona informasaun ne’ebé la lós ba públiku tenke klarifika ka tenke koalia klaru.

Iha 20 Novembru 2009, José Teixeira fó sai deklarasaun katak parlamentaria Timor-Leste rejeita tiha orsamentu. Iha deklarasaun ne’e, nia hateten “ Komisaun parlamentar multi-partida Timor-Leste ba asuntu ekonomia, finansas ho anti-korrupsaun, rejeita tiha orsamentu governu nian ba 2010 ne’ebé haruka ba parlamentu atu hetan aprovasaun.”

Tenke nota katak:

1. Natureza Komisaun sira ne’e hotu multi-partidaria ka multi-partidus;

2. Senhor Teixeira la’os portavoz ba Komisaun C;

3. Membrus parlamentar husi Fretilin labele fó sai nutisia ba media hodi Komisaun C nia naran, se laiha autorisazaun husi Presidente Komisaun nian;

4. Fretilin tuir lolós labele representa faktus ne’ebé Komisaun hetan hodi halo propaganda púlitika, i importante liu;

5. Komisaun C la rejeita orsamentu 2010. Maioria vota afavor i laiha votus kontra.

Teixeira mos hakerek “Komisaun parlamentar ne’ebé halo análiza ba orsamentu ne’e hateten momós katak tanba governu failha kumpri rekízitus baziku legal strutura alokasoens orsamentais no linha rúbrikas, proposta lei orsamentu la merese aprova husi parlamentu”

1. Deklarasaun ne’e falsa;

2. Konteudu deklarasaun ne’e kontradisaun direita ho Komisaun C nia relatóriu;

3. Nunka iha kestaun ka duvida konaba legalidade orsamentu nian;

4. Relatóriu aprova legalidade Orsamentu Jerál Estadu 2010: “ Komisaun iha ninia opiniaun proposta Lei 29/II “Orsamentu Jerál Estadu 2010 kumpri buat hotu-hotu konstituisionál nian, legál, i pre-rekíziku baziku ne’ebé tenke priense i tanba ne’e, kumpri kondisoens atu submete ba diskusaun iha Plenáriu hodi vota ba jeneralidade i spesiálidáde, tuir prosidimentus rejimentál no konsituisionál ne’ebé aplíkabel” (IX p. 65);

5. Komisaun C ninia análize jurídika ba proposta lei Orsamentu konklui katak proposta Lei ne’e priense kriterius hotu-hotu kona-ba “rekerimentus formais proposta submisaun Lei ne’e, tuir termus iha Seksaun 98, 105, i 162, i-depois seksoens sira mak inklui iha Regras Prosidimentus Parlamentu Nasionál nian.”

Iha 21 Novembru 2009, José Teixeira fó sai tan fali deklarasaun ida ne’ebé kontradiz fali ninia dekrasaun ne’ebé nia fó sai uluk; ho menus arogansia afirma katak “depois-de votasaun ba jeneralidade, ne’ebé pasa tiha ona, debate specífikus ba orsamentu ne’e agora sei hala’o iha semana oin mai.”

Teixeira hateten katak desejo ba aumenta lalais bonus sai hanesan motivasaun bot ida ba membrus sira bele aprova orsamentu Estadu 2010.

Teixeira hateten “katak hanesan bain-bain membrus deputadus AMP sira kada loron ba cek sira nia kontas bankariás i sira balun hatudu disatisfásaun no hirus tamba demoraka atrazu liu.”

Portavoz IV Governu Konstituisionál, Agio Pereira nota katak “Iha ema uituan tebes iha Parlamentu Nasionál, inklui mos distintus deputadus husi Fretilin mak sei aprova deklarasaun ida ne’e tanba ofensivu tebes ba dignidade instituisaun soberanu; liafun hirak ne’e la diak dunik hodi merese resposta.’

‘Senhor. Teixeira ofende ona membrus Komisaun C, Governu, Parlamentu Nasionál, i hatudu sala dalan ba ita nia maioria zidadaun sira ne’ebé hakribi tebes tipu púlitika fo’er ka dois ida ne’e.’

‘Barak husi deputadus sira ne’e luta liu dekade rua ba direitus no liberdades ne’ebé tane aas iha Parlamentu Nasionál; sira prova ka hatudu valor bót tebes husi ita nia luta i purtantu sei la halo deklarasoens degradante ka ladiak hanesan ne’e.

‘Wainhira debates spesialidade komesa, Senhor. Teixeira tenke hala’o ninia kna’ar nu’udar reprezentante partidu ida ne’ebé hatudu respeitu ba Estadu.”

‘Debate Orsamentu ‘iha spesialidade’ sei kontinua, ho revisaun ba despesas husi linha ministérius. IV Governu Konstitusionál ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão, durante audiensia pareser Komisaun C i Sesoens Plenarias debates orsamentu, sei kontribui ho onestidade i tranperensia hodi hala’o ho demokrasia iha ita nia Nasaun no kontribui atu instituisoens sira funsiona di’ak liu tan”.

 

   Ba leten