Soru-mutu Konsellu Ministru iha loron 5 fulan Jullu tinan 2009

IV GOVERNU KONSTITUSIONÁL

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRUS

KOMUNIKADU BA IMPRENSA

Soru-mutu Konsellu Ministru sira loron 5 fulan Agostu tinan 2009

 

Hala’o Soru-mutu Konsellu Ministrus iha Kuarta-feira, loron 5 fulan Agostu tinan 2009, iha Sala Soru-mutu fatin Konsellu Ministrus, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova tiha ona:

1. Dekretu-Lei ne'ebé aprova Rejime Jurídiku Funsionáriu Justisa nian no Servisu Sekretaria Tribunál, Ministériu Públiku no Defensoria Públika sira nian.

Rejime Jurídiku Funsionáriu Justisa no Servisu Sekretaria Tribunál, Ministériu Públiku no Defensoria sira nian hetan ona aprovasaun hosi membru Governu sira. Dekretu-Lei ida ne'e hodi hatan ba nesesidade urjenti Tribunal, Prokuradoria no Defensoria Públika sira nian kona-ba enkuadramentu profisional ba sira ne’ebé servisu iha fatin hirak ne’e, nune’e mós atu regula matéria hirak ne’ebé relasiona ho organizasaun servisu Sekretaria entidade sira nian, hodi promove sira nia kapasidade interna no orsamentasaun.

 

2. Proposta Lei ne'ebé aprova Kódigu Sivíl

Konsellu Ministrus aprova ona ohin Proposta Lei Kódigu Sivíl nian ida ne'ebé importante hodi reprezenta relasaun jurídiku-privada ba iha futuru país nian. Proposta Lei ida ne'e nu’udar servisu Komisaun nian ne'ebé harí tiha ona ba ida ne'e, hosi tinan 2004, ne'ebé halo ona levantamentu ba kestaun hirak ne'ebé mak sai nu’udar objetu adaptasaun ka alterasaun ba realidade timor oan sira nian. Nune'e, Kódigu Sivíl ne’e atu garante serteza no estabilidade justisa nian kona-ba relasaun sosial no vida komunidade nian ba autór judisiáriu no populasaun sira hotu.
Tribunal sira hamenus dau-daun ona aplikasaun Kódigu Indonéziu nian ne’ebé loron-ba-loron hamenus mós iha Aministrasaun Públika no sosiedade sira no tau limite ba dezenvolvimentu komersiu jurídiku nian.
Proposta Lei ne’ebé hetan aprovasaun ohin ne’e, nu’udar rezultadu husi períodu konsulta públika ida hodi salvaguarda aspetu barak kona-ba kultura no tradisaun timor oan sira nian, ne'ebé hetan kontribuisaun importante husi matenek nain sira, ne'ebé koalia kona-ba matéria hirak ne'e, nune’e mós hetan kontribuisaun husi sosiedade sivíl no organizasaun prinsipal hirak ne’ebé iha reprezentasaun iha Timor-Leste.

 

Konsellu Ministru mós analiza tiha ona:

1. Aprezentasaun kona-ba atividade komisaun instaladóra ba Komité Koordenadór Operasaun Fronteira nian

Sekretaria Estadu ba Seguransa aprezenta iha soru-mutu ohin nian nia planu servisu nian to'o loron 31 fulan Outubru, hafoin hetan tiha identifikasaun kona-ba difikuldade hirak ne’ebé mak afeta ba ajénsia sira ne'ebé dezenvolve nia servisu iha Jestaun Fronteira no hafoin kria tiha Komisaun instaladora ba Komité Koordenadór Operasaun Fronteira (CI/CCOF).
Nune'e, atu hahú hala’o dezenvolvimentu ba atividade hirak kona-ba kooperasaun no koordenasaun entre ajénsia sira hotu, mak importante tebes atu nomeia pontu fokál sira ajénsia sira nian durante períodu fulan 3 ne’ebé fó ba Komisaun Instaladora sira. Nune’e mós presiza halo planu ida ne'ebé mak bele define objetivu hirak ne'ebé mak tenke kumpri iha tempu badak, médiu no tempu naruk nia laran, no defini planu orsamentál ida ne’ebé atu prevé iha orsamentu ajénsia ida-idak nian. CICCOF mós kumpri hala’o protokolu entre ajénsia sira hotu ne'ebé halo parte iha Komisaun Instaladora ida ne’e no kumpri mós elabora proposta Dekretu-Lei ida hodi aprezenta iha Konsellu Ministrus.

 

2. Apezentasaun kona-ba Partisipasaun Timor-Leste iha Shanghai tinan 2010 World Expo

Ministériu Turízmu, Komérsiu no Indústria aprezenta ona, kona-ba estrutura no kálkulu orsamentál nian, posibilidade atu Timor-Leste hola parte iha Espozisaun Mundiál Shangai nian iha tinan 2010. Shanghai 2010 World EXPO, ho tema “Better City, Better Life” (“Sidade diak liu hotu, Kualidade moris diak liu hotu”), hanesan espozisaun mundiál ne’ebé mak hanesan mós ho espozisaun sira seluk, no atu bele fó vantajen ba nasaun mak, hein atu hetan vizitante kuaze tokon 70, tanba fatin ida ne’ebá hanesan fatin previléjiu ida hodi bele fahe esperiénsia kona-ba ekonomia, siénsia, teknolojia no kultura. Bainhira hola parte hikas fali iha eventu ida hanesan ne’e sei sai benefísiu bo'ot ida. Timor-Leste hola parte dala ida tiha ona, nu’udar Nasaun, iha Expo 98 iha (Lisboa) no sei partisipa ba dala rua nu'udar Nasaun, iha Shanghai 2010 World Expo no ida ne’e foin mak dala ida nu’udar nasaun independente ida.
Nu'udar “País partisipante ne’ebé hetan konvite” hosi Governu Popular China nian, Timor-Leste sei hetan benefísiu kona-ba oferta pavillaun ida no hola parte hamutuk iha finansiamentu atu utililiza iha servisu no material hirak ne’ebé mak presiza ba nia konkretizasaun.
Senõr Agio Pereira, mak hetan nomeasaun nu’udar Komisáriu Timor-Leste nian ba Shanghai 2010 World Expo.

 

   Ba leten