Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 10 fulan-janeiru tinan 2017

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VI Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Díli, loron 10 fulan-janeiru tinan 2017

Sorumutuk Konsellu Ministru loron 10 fulan-janeiru tinan 2017

Konsellu Ministru hala’o sorumutuk iha tersa-feira ne’e, iha Palásiu Governu, iha Dili, no Ministru Estadu, ona Koordenadór Asuntu Ekonómiku no Ministru Agrikultura no Peska hato’o no haree katak aprova tiha Memorandu Entendimentu ho Organizasaun Mundiál Propriedade Inteletuál (OMPI/WIPO) nian. Memorandun Entendimentu ida ne’e kona-ba ba organizmu ida Nasóins Unidas nian ne’ebé iha objetivu atu estabelese norma rasik atuhodi promove atividade inteletuál  kriadora no promove transmisaun teknolijia kona-ba propriedade industriál (rejistu marka nian sira, patente no seluk tan) no direitu sira autór nian. Daudaun, halo parte Estadu-membru sira hamutuk 189 no administra tratadu internasionál 26.

Sei nafatin iha kampu ministeriál, aprova tiha ona dekretu-lei kona-ba polítika nasionál ba seguransa alimentár no nutrisionál nian, ne’ebé maka halibur instituisaun sira oioin no grupu sira ne’ebé mak halo parte no la halo parte iha Governu. Konsellu Nasionál Seguransa no Soberania Alimentár no Nutrisionál (KONSSAN-TL) ma entidade prinsipál defensora ba atividade ne’e iha nasaun, hodi kompromete atu revee, monitoriza no rekomenda aprovasaun polítika sira, lei no regulamentu sira kona-ba seguransa alimentár no nutrisionál. Nune’e, Governu rekoñese katak nutrisaun iha knaar ida esensiál hodi garante saúde di’ak ba populasaun ida ne’ebé saudável no maundobra produtiva. Ho forma ida ne’e, kompromete atu servisu, iha koordenasaun interministeriál, iha área-xave sira ba dezenvolvimentu, liu-liu ba Agrikultura, Peska, Saúde, Edukasaun, Infraestrutura sira, Komérsiu, Ambiente, Jestaun Dezastre no Protesaun Sosiál. Polítika ida ne’e la’o hamutuk ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu tinan 2011-2030 no ho aplikasaun ba Estratéjia Seguransa Alimentár Komunidade País sira Lian Portugés (CPLP-sigla iha lian portugés) nian.

Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun haree aprova tiha ona Dekretu Governu nian ne’ebé regula rejime tranzisaun kuadru sira MNEK nian ba karreira diplomatika.

Tuir konferensia nasionál Kombatentes no Veteranu sira Libertasaun Nasionál (CCLN), ne’ebé hala’o iha fulan-marsu tinan 2016, iha Dili, Konsellu Ministru aprova ona dekretu-lei ne’ebé estabelese estrutura jurídika Konsellu Kombatente sira Libertasaun Nasionál nian. Diploma ida ne’e haree kona-ba objetivu sira, kompeténsia sira no fó ba KKLN knaar entidade konsulta Governu nian. Ho ida ne’e, hakarak atu Konsellu ida ne’e bele partisipa ativa liután iha estudu, iha debate no buka solusaun ne’ebé di’ak ba asuntu sira kona-ba seguransa, defeza nasionál no dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál país  ne’e nian.

Ho aumentu maka’as tebtebes husi populasaun iha kapitál no tuir mós aumentu sirkulasaun kareta, maka presiza atu hola medida loloos ne’ebé permite tau disiplina ba estasionamentu kareta nian iha Dili. Ba ida ne’e, Konsellu Ministru aprova ona dekretu-lei ida kona-ba rejime estasionamentu (fatin para kareta) ho durasaun ne’ebé maka limitadu. Proposta lei ne’e, aprezenta husi Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Administrasaun Estadu, permiti atu fasilita asesu ba kondutór sira iha zona sidade nian sira, iha ne’ebé maka fatin sira atu para kareta limitadu.

Ministra Finansas aprezenta tiha kona-ba Sensu tinan 2015 nian iha Timor-Leste.

   Ba leten