Governu analiza inkéritu nasionál kona-ba opiniaun públika iha Timor-Leste iha tinan 2016

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, Loron 23 fulan-dezembru tinan 2016

Governu analiza inkéritu nasionál kona-ba opiniaun públika iha Timor-Leste iha tinan 2016

Governu analiza ona rezultadu sira husi inkéritu nasionál ida ne’ebé hala’o husi sentru estudu sira husi International Republican Institute (IRI). “Inkéritu nasionál kona-ba opiniaun públika iha Timor-Leste” ne’ebé fó-sai iha semana ne’e hatudu katak entrevistadu sira iha fiar-metin, no empeñadu iha prosesu demokrátiku no iha vizaun ida ne’ebé jeralmente pozitiva kona-ba Governu ne’e.

Tuir IRI, inkéritu ne’e hatudu “hahalok jerál kona-ba vontade di’ak” iha relasaun ba Governu, katak 74% husi entrevistadu sira ne’ebé hateten tuir sira-nia hanoin Governu halo hela serbisu ida ne’ebé “Di’ak tebes” [29%] ka “Di’ak” [45%]. Barak liu husi entrevistadu sira ne’e rekoñese mudansa di’ak iha área saúde nian [79%], edukasaun [78%] no eletrisidade [71%], iha tinan ikus ne’e no 31% konsidera katak iha mundansa di’ak mós iha situasaun finanseira família sira nian durante períodu ne’ebé hanesan, maske 56% konsidera katak situasaun finanseira nafatin de’it.

Hatán ba husun (pergunta): ”Tuir buat ne’ebé ita-boot hatene nanis ona, ita boot konkorda ka lae ho forma Governu nian kona-ba gasta osan husi Fundu mina-rai nian?”, 52% husi entrevistadu sira hatán katak aprova totalmente, 16% maka aprova parte balun de’it, 17% ne’ebé la aprova no 8% kompletamente maka la aprova. Apoiu ba projetu ZEESM nian iha Oekusi Ambenu, ne’ebé hatudu husi amostra ne’ebé iha, maka 91%, no ba projetu Tasi Mane, iha kosta súl nian, maka 89%.

Governu konsidera 98% husi amostra ne’ebé iha afirma katak provavel tebes atu sira vota iha eleisaun prezidensiál no parlamentár sira oin mai ne’e nu’udar buat ne’ebé enkorajadór tebe-tebes, tanba hatudu empeñu populár ne’ebé forte  iha prosesu demokrátiku.

Inkéritu sira kona-ba opiniun ne’ebé hala’o ho di’ak bele sai hanesan ferramenta ne’ebé útil, tanba fó vizaun ida kona-ba ita-nia sidadaun sira-nia kompriensaun. Ida ne’e hanesan inkéritu datoluk ne’ebé IRI hala’o ona iha Timor-Leste no utiliza amostra ida ho entrevistadu hamutuk 1.200 ho idade tinan 17 ka liu, ne’ebé bele reprezenta adultu ho idade vota nian iha nivel nasionál.  Dadus sira ne’e rekolla ona liuhusi entrevista pesoál sira iha uma, iha munisípiu 12 Timor-Leste nian no iha Zona Espesiál Oekusi Ambenu.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, agradese ba International Republican Institute ba inkéritu independente ida ne’e tan iha Timor-Leste no observa katak “kompromisu kona-ba demokrasia  no perspetiva pozitiva ne’ebé reflete iha inkéritu ida ne’e enkorajadór tebes, iha dezafiu sira ne’ebé mak ita hasoru ona to’o oras ne’e iha konstrusaun  ba ita-nia nasaun”. REMATA

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=17012