Loron Internasionál Labarik-Feto sira nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 13 fulan-outubru tinan 2016

Loron Internasionál Labarik-Feto sira nian

Governu hamutuk ho parseiru sosiedade sivíl, komunidade no labarik-feto sira atu selebra no promove loron Internasionál Labarik Feto sira nian, loron ida ne’ebé maka kria husi Nasoins Unidas iha tinan 2011, atu bolu atensaun ba nesesidade hodi “ko’alia kona-ba dezafiu sira ne’ebé maka labarik feto sira hasoru no dezenvolve sira-nia kbiit no komprimentu direitus humanus nian” iha área populasaun nian ne’e.

Tamba ne’e, labarik-feto sira Timor-Leste nian, hanesan mós iha nasaun 50 iha mundu tomak, “sira kaer tiha ona” knaar personalidade polítika nian sira husi ministériu oin-oin, ne’ebé maka “fó ba sira” ninia knaar loron ida nian.

Iha loron 10 fulan-outubru, Olinda no Elfia, sira na’in rua hotu ho tinan 18, “sira kaer” knaar nu’udar Vise-Ministra Edukasaun nian, Dulce Jesus Soares, no sira halo debate kona-ba reabilitasaun ba eskola sira, jestaun kona-ba orsamentu formasaun nian ba profesór sira no introdusaun ba programa suplementar alimentasaun nian ida. Clara (tinan 16) no Sidaglia (tinan 14) “troka” Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu nian, Leovigildo Hornay.

Iha loron 11 fulan-outubru, marxa “Labarik-feto ne’ebé kaer Podér” hotu iha Gabinete Sekretariadu Juventude no Desportu. Leovigildo Hornay no labarik-feto balun ne’ebé envolve iha inisiativa ne’e halo diskursu ba ema sira ne’ebé maka marka prezensa iha ne’ebá.

Governu Timor-Leste kompromete ona atu alkansa igualdade kona-ba oportunidade entre seksu sira no forma feto no labarik-feto hotu ne’ebé maka Governu hakarak. Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, deklara ona iha Sorumutuk Nasoins Unidas, ne’ebé halibur dirijente husi nasaun hotu iha tinan 2015, hodi debate kona-ba igualdade entre Seksu no Hakbiit Feto sira, katak “pozisaun feto no labarik-feto sira nian hanesan teste importante ida ba progresu no dezenvolvimentu” no “ita tenke hadi’a situasaun feto sira nian no ko’alia kona-ba diskriminasaun jéneru nian, atu ita bele kumpre duni ita-nia objetivu sira dezenvolvimentu nian”.

Nu’udar defensór ba implementasaun sistema foun Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável nian, Timor-Leste halibur meta hotu, inklui Meta 5: “Alkansa iguldade jéneru nian no hakbiit feto no labarik-feto hotu”.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, haree katak “Loron Internasionál Labarik-Feto nian fó hanoin mai ita importánsia boot katak, labarik-feto sira iha ba Timor-Leste. Ita-nia kompromisu ho dezenvolvimentu nasionál inklui prinsípiu ne’ebé la husik ema ida ba kotuk. Ne’e signifika katak, ita presiza halo buat hotu ne’ebé mai ita bele halo atubele iha serteza katak sira sei hetan biban atu aprende no lidera. Bainhira ita-nia labarik-feto sira bele moris iha ambiente ne’ebé tulun sira atu moris no alkansa sira nia potensiál, ita-nia nasaun sei atinji nia potensiál tomak”. REMATA

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=16437