Governu fó apoiu ba igualdade jéneru no empoderamentu feto no feto foin-sa’e sira nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 13 fulan-maiu tinan 2016

Governu fó apoiu ba igualdade jéneru no empoderamentu feto no feto foin-sa’e sira nian

Iha loron 10 fulan-maiu, iha Sorumutuk IV Ministra Igualdade Jéneru nian sira husi Komunidade Nasaun sira Lia-Portugés (CPLP) nian, Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Edukasaun, António da Conceição, simu delegadu sira CPLP nian no koa’lia liubá importánsia, ba Govenu atuál, husi Igualdade jéneru no empoderamentu feto no feto foin-sa’e sira nian. Nia esplika katak, ba Timor-Leste, ida ne’e hanesan obrigasaun morál no demokrátika ida ba “sosiedade ne’ebé ita hakarak harii, sosiedade moderna ida no sosiedade ne’ebé dezenvolvida iha área ekonomia nian”.

Ministru António da Conceição hatete katak edukasaun hanesan kondisaun fundamentál ida ba dezenvolvimentu ne’ebé nasaun ne’e presiza, no nia mós ko’alia kona-ba programa hirak ne’ebé Governu kria ona ba feto, feto foin-sa’e no feto adultu sira, iha área sira hanesan formasaun profisionál, asesu ba kréditu ba loke negósiu no dezenvolvimentu kapasidade atu sai lidér iha komunidade.

Lei-inan Timor-Leste nian prevee katak mane ho feto sira tenke hetan tratamentu ne’ebé hanesan iha área moris nian hotu-hotu, hodi garante igualdade iha direitu no obrigasaun sira ne’ebé fó ba sira, iha planu ekonómiku, sosiál, kulturál, familiár no polítiku. Iha tinan 2002, Timor-Leste adere no ratifika ona Konvensaun kona-ba Eliminasaun Forma Diskriminasaun nian hotu-hotu hasoru feto sira [akrónimu iha lia-inglés:CEDAW]. Nasaun ne’e aprova ona mós Lei kontra Violénsia Doméstika iha tinan 2010 no Planu Asaun Nasionál ida kona-ba Violénsia bazeia ba Jéneru ne’ebé adota ona iha tinan 2012.

Iha fulan-abríl liubá, Konsellu Ministrus aprova ona Planu Asaun Nasionál tinan 2016-2020 ba Feto sira, Pás no Seguransa, tuir Rezolusaun 1325 Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian. Timor-Leste sai nu’udar nasaun datoluk husi Sudeste Aziátiku ne’ebé lansa planu ida ne’ebé abranje pilár haat husi rezolusaun ne’e: partisipasaun, prevensaun, protesaun no konsolidasaun ba feto sira. Ministériu Interiór, Sekretaria Estadu ba Apoiu no Promosaun Sosio-ekonómiku Feto nian no organizasaun Sosiedade Sivíl nian sira maka lidera esforsu sira atubele dezenvolve planu ida ne’e. Instituisaun sira ne’e hetan asisténsia téknika husi Fundu Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu Feto nian (ONU Feto).

Partisipasaun feto sira nian sai mós tema sentrál iha Konferénsia Nasionál husi semana ikus kona-ba “Progresu no dezafiu sira ba partisipasaun feto nian iha vida polítika no eleisaun”. Bainhira loke konferénsia ne’e, Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, hateten katak “partisipasaun ativa feto sira nian iha fatin sira ne’ebé iha podér no iha desizaun polítika nian ne’ebé foti” nu’udar ”buat ne’ebé importante ba progresu no dezenvolvimetu Timor-Leste nian”. No Xefe Ezekutivu nian ne’e fó hanoin mós katak Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel foun sira ne’ebé Nasoins Unidas publika ona tenik  nafatin iha buat ne’ebé tenke “garante ba feto sira, partisipasaun kompleta no efikás no biban ne’ebé hanesan ba lideransa iha nivel hotu-hotu husi prosesu foti desizaun polítika, ekonómika no vida públika nian.”.

Timor-Leste bele sente orgullozu tanba daudaun ne’e sai hanesan nasaun ida mós husi nasaun sira seluk iha mundu ne’ebé soi taxa partisipasaun feto nian ne’ebé boot iha Parlamentu – porsentu 38husi númeru kadeira nian iha Parlamentu Nasionál. Governu rekoñese importánsia husi patisipasaun feto nian iha nivel hotu-hotu no propoin ona atu hala’o knaar iha sentidu ne’e. Governu, daudaun ne’e, fó apoiu hela ba programa sira hanesan “100% Ha’u Prontu” atu fó atenbrani no prepara feto sira ba fatin xefia nian, liuliu atu aumenta númeru kandidatu nian iha eleisaun munisipál no “suku” nian sira tuirmai.

Portavós Governu Konstitusionál VI, Ministru Estado Agio Pereira, observa katak “empoderamentu feto no feto foin-sa’e sira nian, liuhusi edukasaun no biban ba hasa’e ekonomia nian sira, no mós partisipasaun ativa feto sira nian iha prosesu foti desizaun polítika ita-nia nasaun nian, sai hanesan buat ne’ebé importante ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian. Governu iha kompromisu atu alkansa objetivu ne’e. Balansu ne’ebé iha to’o oras ne’e  hatudu katak ita la’o hela iha dalan ne’ebé loos”.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=15269